ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - "Bartol Kašić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici" naziv je izložbe koja je danas otvorena u predvorju Nacionalne i sveučilišine knjižnice u Zagrebu. Ta izložba jedna je u nizu manifestacija u godini
koju je Hrvatski državni sabor proglasio Kašićevom godinom, kako bi se djelo toga zaslužnog isusovca, leksikografa, jezikoslovca, pisca i prvog prevoditelja Biblije na hrvatski jezik što više približilo hrvatskoj znanosti i i javnosti.
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - "Bartol Kašić u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici" naziv je izložbe koja je danas otvorena u
predvorju Nacionalne i sveučilišine knjižnice u Zagrebu. Ta
izložba jedna je u nizu manifestacija u godini koju je Hrvatski
državni sabor proglasio Kašićevom godinom, kako bi se djelo toga
zaslužnog isusovca, leksikografa, jezikoslovca, pisca i prvog
prevoditelja Biblije na hrvatski jezik što više približilo
hrvatskoj znanosti i i javnosti. #L#
Na izložbi, autora Ivana Kosića, predstavljena su djela koja se
čuvaju u riznici Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a na prvom
mjestu dva su izvorna Kašićeva rukopisa, prijevod prvog sveska
Biblije - Mojsijeva Petoknjižja, poznatijega kao Tora, i drugo
djelo pisano Kašićevom rukom "Venefrida" - duhovna tragedija,
scensko djelo.
Dio izložbe čini deset tiskanih djela Bartola Kašića, dijelom
njegovih izvornih radova, a dijelom prijevoda. Izložene su i
publikacije o glasovitom hrvatskom jezikoslovcu i leksikografu,
ukupno stotinjak naslova.
Na otvorenju izložbe o ulozi Bartola Kašića u razvoju hrvatskog
jezikoslovlja govorio je akademik Josip Vončina.
Izložbu je otvorio pomoćnik ministrice znanosti i tehnologije Jure
Zovko, a prilikom otvorenja nazočnima se obratio i glavni ravnatelj
NSK-a Josip Stipanov.
Izložba je priređena u čast Dana hrvatske državnosti i Četvrte
obljetnice otvorenja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne
knjižnice.
U programu otvorenja sudjelovao je i ansambl Hrvatski sakralni
trio.
Bartol Kašić, rođen 15. kolovoza 1575. u Pagu, umro 28. prosinca
1650. u Rimu, jedan je od najznačajnijih hrvatskih velikana i
najplodniji pisac XVII. stoljeća. Napisao je prvu hrvatsku
gramatiku, koju je objavio 1604.
(Hina) ta mc