ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - U državama koje su nekad činile bivšu SFRJ zapaža se tek začetak priznanja međunarodno priznatih manjinskih prava, a ponegdje ni to. U ostalim europskim zemljama, taj je položaj u cjelini dobar, ali se
zapažaju velike razlike u stupnju zaštite prava Hrvata kao manjine. Istaknuo je to pomoćnik ministra vanjskih poslova Tonči Staničić na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora izvješćujući o položaju Hrvata kao manjine u europskim državama.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - U državama koje su nekad činile bivšu
SFRJ zapaža se tek začetak priznanja međunarodno priznatih
manjinskih prava, a ponegdje ni to. U ostalim europskim zemljama,
taj je položaj u cjelini dobar, ali se zapažaju velike razlike u
stupnju zaštite prava Hrvata kao manjine. Istaknuo je to pomoćnik
ministra vanjskih poslova Tonči Staničić na današnjoj sjednici
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora izvješćujući o
položaju Hrvata kao manjine u europskim državama. #L#
Kod položaja Hrvata u ostalim europskim državama zamijećuje se,
kazao je Staničić, da su Hrvati i njihove udruge jako razjedinjeni
što ponekad bitno utječe na njihov položaj i ostvarivanje prava,
zbog čega npr. u Rumunjskoj nemaju zastupnika u parlamentu. Drugi
je problem njihovo financiranje.
Kako bi se unaprijedio položaj Hrvata u europskim zemljama, Vlada
je dala potporu Ministarstvu vanjskih poslova za nastavak
pregovora o zaključivanju bilateralnih ugovora o zaštiti manjina s
državama u kojima su Hrvati značajna manjina. Takvi su sporazumi
potpisani s Italijom i Mađarskom, predloženi su Slovačkoj i
Jugoslaviji koja je obećala da će ga prihvatiti i odazvati se pozivu
na razgovor, a Staničić vjeruje da je kosovska kriza razlog što do
toga nije došla.
Vrlo polemičnu raspravu potaknuo je Damir Kajin (Klub IDS-a) koji
smatra razumljivom brigu o položaju Hrvata u drugim državama pod
uvjetom, kako je rekao, da se to ne pretvori u miješanje u
unutrašnje poslove druge države kao što je slučaj s financiranjem
HVO-a u BiH. Kajin je podsjetio i na protokol Istarske županije i
talijanske Frulie Venecie Julije, ocijenivši to primjerom gdje je
jedna županija uspjela u onome u čemu nije uspjela država Hrvatska.
Istra i njen odnos prema Talijanima, Romima, Crnogorcima... može
biti primjer kako i drugi u Hrvatskoj trebaju postupati u
manjinskoj problematici, poručio je Kajin.
No, njegov je istup u kojemu je često spominjao i položaj manjina
koje žive u Hrvatskoj potaknulo niz reagiranja, pa i
predsjedavajuće Jadranke Kosor koja je zatražila da se zadrži na
raspravi o položaju Hrvata u drugim zemljama. Naročito oštro
reagirao je Marino Golob (HDZ) koji "notornom laži" naziva navod da
je Istarska županija "bajno uredila odnose s manjinama". "Manjine u
Županiji istarskoj koriste samo za pokriće jedne sustavne
talijanizacije toga prostora", naveo je Golob.
Raspravu o izvješću Zastupnički će dom nastaviti i nakon stanke.
(Hina) bn dd