GS: USKORO VEĆI KREDITI HBOR-A

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) mogla bi uskoro povećati iznos pojedinačnog kredita s 1,8 milijuna kuna na osam milijuna kuna, a predviđa se i mogućnost financiranja obrtnih sredstava (što dosad nije bio slučaj) u iznosu koji neće biti viši od 30 posto aktive poduzeća. To je najavila Mira Dronjić, rukovoditeljica direkcije kreditiranja malih i srednjih poduzeća pri HBOR-u, na drugom danu savjetovanja "Poslovanje u kriznom okruženju" koje je održano u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji tvrtke Kaptol usluge iz grupacije Kaptol banke.#L# Uz to, napomenula je, očekuje se i odobravanje niza drugih poticajnih mjera na sastanku Nadzornog odbora HBOR-a koji je predviđen za kraj ovoga tjedna. Govoreći o mogućnostima i poticanjima malog poduzetništva putem kreditnih linija HBOR-a, Dronjić je iznijela kako je u prošloj godini odobreno 1680 kredita u ukupnom iznosu od oko 317 milijuna kuna, pri čemu je otprilike 90 kreditnih zahtjeva ostalo neobrađeno. Najviše kredita usmjereno je u program poticanja gospodarstva na ratom stradalim područjima. Veljko Pauš, savjetnik za kreditno-bankarske poslove pri Hrvatskoj garancijskoj agenciji (HGA), rekao je kako je Agencija do sada odobrila više od 1700 garancija za kredite u iznosu od 290 milijuna kuna, te je dodijeljeno 1400 bespovratnih financijskih potpora za smanjenje troškova kredita u iznosu većem od osam milijuna kuna. Od toga je prošle godine odobreno 900 garancija vrijednih 172 milijuna kuna te 740 bespovratnih financijskih potpora u iznosu od oko pet milijuna kuna. Također je predstavio sve programe što ih ta agencija provodi, a u cilju poticanja i unapređivanja razvitka malog i srednjeg poduzetništva - trgovačkih društava, obrtnika, individualnih poljoprivrednika i zadruga. O načinima kontaktiranja s međunarodnim trgovinskim centrima i ovlaštenim institucijama, te kako iskoristiti pomoć za to osnovanih sektora pri gospodarskoj komori bilo je težište izlaganja Branka Gračanina, savjetnika predsjednika HGK. Prema njemu domaći su poduzetnici, suočeni s gospodarskim problemima, a ponajviše krizom neplaćanja, zaboravili kako postoje i brojni drugi izvori financiranja i kreditiranja izvan Hrvatske, te brojna međunarodna tržišta koja su spremna na partnerski odnos s hrvatskim poduzećima. Uputio je nazočne na nekolicinu međunarodnih institucija, konzultantskih servisa i inih koje oglašavaju svoju potražnju za robama i poslovima te investiraju u raznovrsne razvojne projekte. (Hina) dju ds