ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Tržište javnoga duga ne može se razviti samo na osnovi monetarnih instrumenata ili putem ekspanzivne monetarne politike. To je proces, a upravljanje njime najbolje je povjeriti zajedničkom odboru za
monetarno upravljanje i upravljanje javnim dugom Ministarstva financija i središnje banke, kazao je na trećoj godišnjoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište" koja je danas započela u Zagrebu izvršni direktor Sektora za istraživanja i statistiku u Hrvatskoj narodnoj banci Velimir Šonje.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Tržište javnoga duga ne može se razviti
samo na osnovi monetarnih instrumenata ili putem ekspanzivne
monetarne politike. To je proces, a upravljanje njime najbolje je
povjeriti zajedničkom odboru za monetarno upravljanje i
upravljanje javnim dugom Ministarstva financija i središnje banke,
kazao je na trećoj godišnjoj konferenciji "Hrvatsko novčano
tržište" koja je danas započela u Zagrebu izvršni direktor Sektora
za istraživanja i statistiku u Hrvatskoj narodnoj banci Velimir
Šonje. #L#
Upravo nepostojanje takve institucije u Hrvatskoj koja utvrđuje
projekcije likvidnosti, programe aukcija, usklađuje prognoze i
očekivanja te brine o razvitku tržišta, jedan je od razloga
razmjerne nerazvijenosti tržišta javnoga duga. Razlozi leže i u
neprekidnom očekivanju slabljenja valute kao i nesklonosti banaka
da rezerve likvidnosti drže denominirane u domaćoj valuti, kazao je
Šonje.
Naime, tržišta novca i javnoga duga usko su povezana, a za njihov
uspješan razvoj nužna je uska koordinacija fiskalne i monetarne
politike.
Unatoč slabostima, istakno je Šonje, u Hrvatskoj je zabilježen
razvitak tržišta kratkoročnih instrumenata javnoga duga, u čemu je
HNB odigrala središnju ulogu. Brza reforma instrumenata monetarne
politike stvorila je mogućnost za razvitak tržišta kratkoročnih
vrijednosnih papira države.
Trenutačno se HNB u sve većoj mjeri oslanja na indirektne
instrumente monetarne politike. Tako su lani primjerice repo
aukcije blagajničkih i trezorskih zapisa korištene čak 34 puta za
razliku od preklanjskih 11 puta. Prosječni iznos po aukciji iznosio
je 311 milijuna kuna pa je repo instrument postao najvažniji
instrument monetarne politike, Šonje.
Po njegovim riječima, pomak prema modernim, neizravnim
instrumentima monetarne politike u Hrvatskoj vidljiv je i u
dugoročnom kretanju stope obvezne rezerve. Naime, od početka
rehabilitacije velikih hrvatskih banaka u 1996. godini, stopa
obvezne rezerve pokazuje tendenciju pada, ka čijoj dugoročnoj
uspostavi stremi i HNB budući bez niže stope obvezne rezerve neće
biti konkurentnog bankarskog sustava. Osim toga, dugoročni pad
stope obvezne rezerve pomoći će razvitku tržišta javnoga duga s
novčane strane.
U uvjetima jakog priljeva kapitala HNB je kupovala devize kako bi
spriječila pretjerano jačanje valute, no, na taj je način stvarala
višak ponude novca koji je potom povlačen instrumentom obvezne
rezerve. Kako je priljev kapitala slabio, a tržište blagajničkih
zapisa jačalo, obvezna se rezerva počela smanjivati. U tom je
razdoblju uspostavljena struktura aktive HNB-a u kojoj dominiraju
međunarodne pričuve.
U ovogodišnjoj veljači udjel domaće aktive u bilančnoj svoti HNB-a
iznosio je 17,5 posto, što ukazuje na to da Hrvatska ne odudara od
tipičnog obrasca tranzicijskih zemalja, kazao je Šonje.
(Hina) alt ds