FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: RAZVOJ TRŽIŠTA JAVNOG DUGA BOLJOM KOORDINACIJOM

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Tržište javnoga duga ne može se razviti samo na osnovi monetarnih instrumenata ili putem ekspanzivne monetarne politike. To je proces, a upravljanje njime najbolje je povjeriti zajedničkom odboru za monetarno upravljanje i upravljanje javnim dugom Ministarstva financija i središnje banke, kazao je na trećoj godišnjoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište" koja je danas započela u Zagrebu izvršni direktor Sektora za istraživanja i statistiku u Hrvatskoj narodnoj banci Velimir Šonje.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Tržište javnoga duga ne može se razviti samo na osnovi monetarnih instrumenata ili putem ekspanzivne monetarne politike. To je proces, a upravljanje njime najbolje je povjeriti zajedničkom odboru za monetarno upravljanje i upravljanje javnim dugom Ministarstva financija i središnje banke, kazao je na trećoj godišnjoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište" koja je danas započela u Zagrebu izvršni direktor Sektora za istraživanja i statistiku u Hrvatskoj narodnoj banci Velimir Šonje. #L# Upravo nepostojanje takve institucije u Hrvatskoj koja utvrđuje projekcije likvidnosti, programe aukcija, usklađuje prognoze i očekivanja te brine o razvitku tržišta, jedan je od razloga razmjerne nerazvijenosti tržišta javnoga duga. Razlozi leže i u neprekidnom očekivanju slabljenja valute kao i nesklonosti banaka da rezerve likvidnosti drže denominirane u domaćoj valuti, kazao je Šonje. Naime, tržišta novca i javnoga duga usko su povezana, a za njihov uspješan razvoj nužna je uska koordinacija fiskalne i monetarne politike. Unatoč slabostima, istakno je Šonje, u Hrvatskoj je zabilježen razvitak tržišta kratkoročnih instrumenata javnoga duga, u čemu je HNB odigrala središnju ulogu. Brza reforma instrumenata monetarne politike stvorila je mogućnost za razvitak tržišta kratkoročnih vrijednosnih papira države. Trenutačno se HNB u sve većoj mjeri oslanja na indirektne instrumente monetarne politike. Tako su lani primjerice repo aukcije blagajničkih i trezorskih zapisa korištene čak 34 puta za razliku od preklanjskih 11 puta. Prosječni iznos po aukciji iznosio je 311 milijuna kuna pa je repo instrument postao najvažniji instrument monetarne politike, Šonje. Po njegovim riječima, pomak prema modernim, neizravnim instrumentima monetarne politike u Hrvatskoj vidljiv je i u dugoročnom kretanju stope obvezne rezerve. Naime, od početka rehabilitacije velikih hrvatskih banaka u 1996. godini, stopa obvezne rezerve pokazuje tendenciju pada, ka čijoj dugoročnoj uspostavi stremi i HNB budući bez niže stope obvezne rezerve neće biti konkurentnog bankarskog sustava. Osim toga, dugoročni pad stope obvezne rezerve pomoći će razvitku tržišta javnoga duga s novčane strane. U uvjetima jakog priljeva kapitala HNB je kupovala devize kako bi spriječila pretjerano jačanje valute, no, na taj je način stvarala višak ponude novca koji je potom povlačen instrumentom obvezne rezerve. Kako je priljev kapitala slabio, a tržište blagajničkih zapisa jačalo, obvezna se rezerva počela smanjivati. U tom je razdoblju uspostavljena struktura aktive HNB-a u kojoj dominiraju međunarodne pričuve. U ovogodišnjoj veljači udjel domaće aktive u bilančnoj svoti HNB-a iznosio je 17,5 posto, što ukazuje na to da Hrvatska ne odudara od tipičnog obrasca tranzicijskih zemalja, kazao je Šonje. (Hina) alt ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙