ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović i ministar unutarnjih poslova Ivan Penić najavili su za sutra konferenciju za novinare na kojoj će se očitovati o izvješću Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava
(HHO). U tom izvješću HHO je na dvjestotinjak stranica a temeljem svojih spoznaja naveo brojne slučajeve kršenja ljudskih prava tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije "Oluja" 1995. godine.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović
i ministar unutarnjih poslova Ivan Penić najavili su za sutra
konferenciju za novinare na kojoj će se očitovati o izvješću
Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO). U tom izvješću
HHO je na dvjestotinjak stranica a temeljem svojih spoznaja naveo
brojne slučajeve kršenja ljudskih prava tijekom i nakon vojno-
redarstvene operacije "Oluja" 1995. godine.#L#
Nakon što su izvješće prestavili javnosti koncem travnja u HHO su
najavili da će ga dostaviti hrvatskim državnim institucijama,
pravosudnim tijelima i međunarodnom sudu u Den Haagu.
Pučki pravobranitelj Ante Klarić potvrdio je za Hinu da je primio
izvješće, no da ocjenu ne može dati s obzirom da su podaci koje
navodi HHO u nadležnosti sudbene vlasti i Ministarstva unutarnjih
poslova koji trebaju utvrditi činjenice. Klarić dodaje da taj
materijal može biti podloga organima gonjenja prije svega da se
navedeni slučajevi razjasne u istražnim postupcima. Bilo bi dobro,
kaže Klarić, da se istragom utvrdi je li nešto učinjeno, kome i tko
je to učinio.
Naveo je kako je za svog posjeta Kninu vidio porušenu katoličku
crkvu, a pravoslavnu netaknutu, te je istaknuo kako "nitko nema
pravo uspoređivati nas s onima koji su nam učinili zlodjela". Tada
sam također rekao, ističe Klarić, da treba čuvati dostojanstvo
hrvatske odore i hrvatskog čovjeka. "Bilo je onih koji su radili na
štetu hrvatske države i hrvatskog vojnika, a to sigurno nisu oni
koji su uzeli pušku i obranili Hrvatsku", zaključio je Klarić.
Inače u izvješću HHO-a navodi imena 410 civila srpske nacionalnosti
za koje tvrde da su ubijeni tijekom i sto dana nakon "Oluje". U
izvješću se nadalje navode i imena 24 osobe koje su tvrde u HHO-u,
ubijeni od 1996. do 1999., te brojni slučajevi "terorizma, nasilja
i zlostavljanja". HHO tvrdi da je tijekom "Oluje" uništeno,
zapaljeno ili minirano najmanje 22.000 kuća.
U očekivanju sutrašnjeg očitovanja dvaju ministarstvava treba
podsjetiti kako je Ministarstvo pravosuđa, reagirajući na izvješće
Amnesty International (AI), u kojem se tvrdilo da su "brojna
zlodjela ostala neistražena, a počinitelji nekažnjeni", u kolovozu
prošle godine objavilo podatak po kojem je, do kraja ožujka 1998.,
pred Županijskim sudovima u Karlovcu, Sisku, Zadru i Šibeniku bilo
ukupno 2.670 predmeta vezanih uz kaznena djela počinjena na
područjima zahvaćenim "Olujom". Tako je, po tim prošlogodišnjim
podacima Ministarstva, na sudovima bilo 40 slučajeva ubojstava,
dva slučaja silovanja, 12 razbojstava, 29 slučajeva teškog
tjelesnog ozljeđivanja, šest otmica i jedan slučaj ratnog zločina
protiv ratnih zarobljenika. Na zadarskom je sudu u 23 predmeta tada
bio završen prvostupanjski postupak zbog genocida. Ostali predmeti
obuhvaćali su kaznena djela protuzakonitog uhićenja i zatvaranja,
zlostavljanja pri službenoj dužnosti, nedozvoljeno držanje
oružja, prijevare, uvrede, prijetnje, zlouporabe droga itd.
Na izvješće AI tada je reagiralo i Ministarstvo unutarnjih poslova
iznoseći podatke da je od početka "Oluje" do kraja svibnja 1998.
policiji prijavljeno 47 ubojstava od kojih je 26 riješeno. Ukupno
je bilo prijavljeno 5.705 kaznenih djela i 4.215 počinitelja, od
čega je riješen 2.981 slučaj.
(Hina) so sšh