HAŠKI TUŽITELJ OD BLAŠKIĆA ŽELI IMENA

DEN HAAG, 25. svibnja (Hina) - "Dajte nam imena", riječi su koje je haški tužitelj Gregory Kehoe proteklih tjedana izgovorio nebrojeno puta unakrsno ispitujući generala Tihomira Blaškića o zločinima iz vremena hrvatsko-muslimanskog rata na području središnje Bosne koje mu optužnica stavlja na teret.#L# Tko je zapovijedao isturenim zapovjednim mjestom u Kiseljaku u vrijeme zločina u Stupnom Dolu koncem listopada 1993., izričito je pitao prošlog tjedna tužitelj tragajući za zapovjednim lancem odgovornosti koji bi teretio nadređene zapovjednike za zločin. Znam da je zapovjednik Operativne grupe 2 bio Ivica Rajić, kazao je Blaškić, a tko je bio iznad njega, Blaškić ne zna jer "nije bio na vezi". Haški je sud optužio Rajića za pokolj 50-ak Muslimana u tom selu. "Dajte nam ih. Ako niste vi, tko je Rajiću davao zapovijedi?", inzistirao je Kehoe. "Nisam siguran. Ne znam", odgovara Blaškić. Formalni lanac, pojašnjava optuženi koji je u to vrijeme bio zapovjednik Operativne zone središnja Bosna, vodio je preko njega samog do zamjenika načelnika Milivoja Petkovića i načelnika Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka, dok je u stvarnosti Blaškić bio izoliran od kiseljačke enklave pa je linija išla od Rajića do Mostara izravno. Slična je pitanja tužitelj Kehoe ovog mjeseca postavljao i za pokolj stotinu Muslimana u Ahmićima u travnju 1993. "Ako vi niste planirali akciju, tko je?", "Dajte nam ime, osobu". "Nemam saznanja o imenima", odgovara Blaškić. "Da li je to bio Bruno Stojić (ministar obrane)?", ustrajan je tužitelj... Tko je onemogućio Blaškiću da prvo u 1993. a potom i u 1994. dođe do spisa sa imenima počinitelja zločina u Ahmićima, pitao je Kehoe, zahtijevajući ponovno konkretno ime. Da li su taj spis dobili Bruno Stojić, Slobodan Praljak ili Milivoj Petković, ustrajavao je Kehoe, ostajuci ponovno bez izravnog odgovora. Tužitelj je proteklih tjedana imao i brojna pitanja o drugim haškim optuženicima. Osim vojne policije, Kehoe je uz pomoc Blaškica pokušao na mjesto pokolja u Ahmićima smjestiti i vitešku brigadu sa zapovjednikom Marijom Čerkezom kojem se također sudi u Haagu za ratne zločine. "Viteška brigada jeste bila u Ahmićima, zar ne?" "Tamo su bili vojni obveznici koji su živjeli tamo", kaže Blaškic. Da li je Dario Kordić zastupao otcjepljenje HZ Herceg-Bosne i njezino pripajanje Hrvatskoj, pitao je tužitelj. "Možda jeste a možda i nije. Ja nisam vodio evidenciju u svojim dnevnicima što govore lokalni političari". Njegov politički program Blaškić je doživio kao osiguranje "jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH", a suočen sa televizijskom snimkom prijetnje Kordića da u slučaju napada "neće biti ni države ni Muslimana" Blaškic dopušta da je "moguće da je nekada nastupao neprimjereno". Što je Kordić znao o Ahmićima, takoder je zanimalo tužitelja, a posebno da li su njegove riječi Blaškicu zvučale kao osobe koja promatra napad. Ne znam odakle me je zvao telefonom, odgovorio je Blaškić, pretpostavljajući da je poziv potekao iz Kordićeve kuće ili Tisovca. Od Blaškića je tijekom unakrsnog ispitivanja traženo da na slici identificira još jednog haškog uznika Vladu Šantića. Da li je Šantic 16. travnja, na dan pokolja u Ahmićima, dolazio u viteško zapovjedništvo, zanimalo je tužitelja. Optužnica je Šantica smjestila u spornim satima u Ahmiće, dok je jedan od svjedoka obrane Slavko Marin u suđenju Blaškiću kazao da ga je tog jutra vidio u zapovjedništvu. "Nisam ga vidio niti imao kakav kontakt", kaže Blaškic. Da li vam je Slavko Marin rekao da ga je vidio tog dana, provjeravao je istinitost ranijeg svjedočenja tužitelj. Na jednom amaterskom video snimku Kehoe je tražio od Blaškica i da identificira Antu Sliškovića, kao "glavu SIS-a kojem je naložio istragu u Ahmićima". Ta istraga nikad nije dovela do kažnjavanja počinitelja zločina. Iako se Blaškicevo svjedočenje ne može koristiti kao dokaz u drugim predmetima, tužitelji ga mogu koristiti kao iskaze s kojima mogu suočiti svjedoke u drugim suđenjima. (Hina) ps sl