US-POVRATAK VOA 24. V. POVRATAK HIB GLAS AMERIKE - VOA24. V. 1999.Zbog čega se Hrvati i Srbi sporo vraćaju u Sarajevo? Prilog Vladimira BilićaNa donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu, koja je prošloga tjedna održana u
Bruxellesu, američki mirovni izaslanik za Balkan, Robert Gelbard, bošnjačkoj je strani uputio kritiku glede sporog povratka Hrvata i Srba u Sarajevo. Gospodin Gelbard je također pozvao donatore da obustave pomoć sve dok se ne omogući njihov povratak. Tu izjavu američkoga diplomata za Glas Amerike komentira predsjednik vlade Sarajevske županije Beriz Belkić: "Ja sam vrlo zabrinut. Iz prostog razloga što se radi o čovjeku koji dolaziiz zemlje koja je lider u ovom cijelom procesu i o kojoj jako mnogo stvari ovisi. Iskreno se nadam, jer ovih dana imamo intenzivnu suradnju i s OHR-om i UNHCR-om, i mislim da smo vrlo blizu u stvaranju jednog ambijenta koji će nam pomoći da proces ubrzamo. Proces postoji, povratci postoje, međutim, stvar je u kriteriju, kako to tko promatra. Neki smatraju da to ide jako sporo, dok drugi misle da sva priča o općem, dvosmjernom povratku i rekonstrukciji, da je to najmanji problem, odnosno da to uopće nije problem. Ljudi
GLAS AMERIKE - VOA
24. V. 1999.
Zbog čega se Hrvati i Srbi sporo vraćaju u Sarajevo? Prilog
Vladimira Bilića
Na donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu, koja je
prošloga tjedna održana u Bruxellesu, američki mirovni izaslanik
za Balkan, Robert Gelbard, bošnjačkoj je strani uputio kritiku
glede sporog povratka Hrvata i Srba u Sarajevo. Gospodin Gelbard je
također pozvao donatore da obustave pomoć sve dok se ne omogući
njihov povratak.
Tu izjavu američkoga diplomata za Glas Amerike komentira
predsjednik vlade Sarajevske županije Beriz Belkić: "Ja sam vrlo
zabrinut. Iz prostog razloga što se radi o čovjeku koji dolazi
iz zemlje koja je lider u ovom cijelom procesu i o kojoj jako mnogo
stvari ovisi. Iskreno se nadam, jer ovih dana imamo intenzivnu
suradnju i s OHR-om i UNHCR-om, i mislim da smo vrlo blizu u
stvaranju jednog ambijenta koji će nam pomoći da proces ubrzamo.
Proces postoji, povratci postoje, međutim, stvar je u kriteriju,
kako to tko promatra. Neki smatraju da to ide jako sporo, dok drugi
misle da sva priča o općem, dvosmjernom povratku i rekonstrukciji,
da je to najmanji problem, odnosno da to uopće nije problem. Ljudi
su uvjereni da postoje unutarnje rezerve, da postoje desetine,
stotine praznih stanova... Ja mislim da tih praznih stanova nema u
tom broju. Možda ima nekoliko stotina, mi vodimo intenzivne
provjere, no moram reći da vlasnike stanova praktično nitko ne
spominje. Naime, poduzeća koja imaju stotinu, dvjesto, tisuću-
dvije stanova, oni su praktično bili i generatori ovog stanja jer su
za rata i nakon rata vrlo intenzivno radili na zahtjevima da se
stanovi proglase napuštenima i vrlo su brzo - po meni katkad i bez
kriterija - izvršili raspodjelu tih stanova. Ljudi su se uselili i
sada se to sve prepušta državi, odnosno kantonalnim vlastima, da
one razriješe tu konfliktnu situaciju.
Uslijedila je Westendorpova odluka. Ja sam zaista očekivao da će
vlasnici stanova, poduzeća, ustanove, izvršiti hitnu analizu,
pokušati riješiti problem... Međutim, mi smo ostali posve
usamljeni. Ali ja sam siguran da će se u sljedećih 10-15 dana stvari
iz temelja promijeniti, neovisno o ovoj najavi, odnosno izjavi
gospodina Gelbarda. Mislim da sarajevske vlasti radi principa,
prava, uređenja građanskog društva, i reintegracije BiH, moraju
ubrzati ovaj proces.
Očito je da je dinamika sporna, a i sporno je nikad neraščišćeno
pitanje tih zloupotreba. Imam osjećaj da neki predstavnici
međunarodne zajednice ne razumiju da su poduzeća bila u poziciji da
dodjeljuju stanove i daju trajna rješenja. U tome je cijeli
problem, a kantonalne vlasti moraju poštovati ono što je doneseno u
skladu s tada važećim zakonom. To je sada teško ispravljati,
međutim, očito je da - ako želimo potporu za obnovu i razvoj - morat
ćemo pojačano raditi na tim stvarima."
Koliko je Sarajevska županija tražila od međunarodne zajednice, za
izgradnju novih kuća i stanova?
"Prema našim planovima tražili smo oko 580 milijuna maraka,
uključujući obrazovanje, infrastrukturu, zdravstvo, popravak
stambenog fonda. Nama je jasno da se ta sredstva neće moći dobiti,
ali u ovom trenutku se ipak završavaju neki projekti od nekoliko
stotina stanova... Ja računam da će međunarodna zajednica ove
godine barem popraviti tri tisuće stanova, što bi bilo vrlo važno, i
onda bi dobili prostor za te sve moguće kombinacije useljenja,
preseljenja... Ima naznaka da bi se istočna Bosna ove godine zaista
mogla ozbiljno otvoriti jer projekti sa Sokocem praktično počinju
za nekoliko dana", rekao je predsjednik vlade Sarajevske zupanije
Beriz Belkić.
(VOA)