NESLAGANJA UNUTAR NATO-A SVE OČITIJA

BRUXELLES, 24. svibnja (Hina/AFP) - Zemlje članice NATO-a pokušavaju prikriti svoja sve izraženija neslaganja oko pitanja moguće kopnene intervencije na Kosovu te stanke u zračnim napadima protiv SR Jugoslavije. #L# Na početku trećeg mjeseca NATO-ove zračne akcije protiv režima jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, tri zemlje članice Saveza - Nizozemska, Grčka i Republika Češka - pridružile su se u nedjelju i ponedjeljak Italiji tražeći stanku u zračnim napadima kako bi se diplomaciji pružila veća prilika u rješavanju krize. Stanka u napadima trebala bi "otvoriti put usvajanju rezolucije VS UN-a", rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova Jozias Van Aartsen. Češka je zatražila stanku u napadima u zajedničkoj izjavi s Grčkom, koja uporno pokušava uskladiti svoje prijateljstvo sa SRJ i svoje članstvo u NATO-u. Ta se stajališta radikalno razlikuju od stajališta Velike Britanije koje uporno traži da mogućnost kopnene intervencije ne bude izostavljena iz razmatranja, te da se NATO pripremi za ulazak na Kosovo i na otpor srbijanskih postrojbi. "U obzir se uzimaju sve opcije, uključujući kopnene postrojbe", rekao je u ponedjeljak britanski ministar obrane George Robertson i dodao da uskoro očekuje "dolazak dodatnih postrojbi NATO-a na Balkan kako bi skupio dovoljan broj vojnika za ono što se mora učiniti". Londonu se približio i američki predsjednik Bill Clinton koji je za nedjeljno izdanje lista "The New York Times" rekao da "ne odbacuje ostale vojne opcije" ponavljajući, međutim, svoje uvjerenje u uspjeh zračnih napada. Francuska smatra da bi trebalo ustrajati pri sadašnjoj strategiji zračnih napada. Francuski dužnosnici ne spominju niti mogućnost kopnene intervencije niti stanku u napadima. Javno mnijenje i unutarnja politika igraju veliku ulogu u određivanju stajališta svih zemalja NATO-a, čemu svjedoči situacija u kojoj se našla njemačka vlada, podijeljena između socijaldemokrata i zelenih zbog mogućnosti kopnene intervencije. (Hina) zt maš