REIMS, 23. svibnja (Hina/Reuters) - Duboko u vlažnoj tmini šampanjskih podruma Veuve Clicquot Ponsardina radnici su odgurnuli željezna vrata Komore 268. U njoj je spremljena pošiljka za novo tisućljeće - tisuće prašnjavih boca koje se
godinama čuvaju u špilji koju su još Rimljani iskopali 25 metara pod vinogradima okupanim suncem.
REIMS, 23. svibnja (Hina/Reuters) - Duboko u vlažnoj tmini
šampanjskih podruma Veuve Clicquot Ponsardina radnici su odgurnuli
željezna vrata Komore 268. U njoj je spremljena pošiljka za novo
tisućljeće - tisuće prašnjavih boca koje se godinama čuvaju u
špilji koju su još Rimljani iskopali 25 metara pod vinogradima
okupanim suncem.#L#
Uskoro će ljudi diljem svijeta, slaveći Novu godinu, otvoriti te
posebno dragocjene boce i nazdraviti ne samo novom tisućljeću, nego
i približavanju novog doba za jednu od najpoznatijih europskih
industrija. Naime, u Champagnei, francuskoj pokrajini u kojoj
nastaje šampanjac, ima sve manje nedirnutog tla za uzgoj posebne
loze.
Za desetke malih i srednje velikih tvrtki koje se bave proizvodnjom
šampanjca manjak zemlje može biti koban. Kako grožđa bude sve
manje, a time i dobiti od prodaje, tvrde analitičari, proizvođači
šampanjca okrenut će se jedni protiv drugih, a velike i ugledne
tvrtke imat će monopol.
"Kada počne kriza, slabiji će proizvođači nestati", kazao je Jean-
Marie Labord, predsjednik najveće tvrtke na svijetu koja se bavi
proizvodnjom šampanjca Moet & Chandona, koju, kao i Veuve Clicquot,
u tom procesu drže grabežljivcem, a ne žrtvom.
Da bi se pjenušac mogao nazivati "champagneom", loza se mora
uzgajati na 35.000 hektara sjeveroistočno od Pariza, na području
koje je točno obilježeno prema francuskom zakonu i koje nije
promijenjeno od godine 1927. Na tom se podučju obrađuje 32.000
hektara zemlje.
Oko tog područja mnogo je zemlje na kojoj se može uzgajati vinova
loza, a neki su zatražili da se ono proširi kako bi proizveli više
grožđa za šampanjac. Analitičar Sylvain Massot napominje da bi se
tom području nakon 2003. moglo pripojiti 300 hektara zemlje.
Ostali, međutim, sumnjaju da obližnje tlo sadržava tanak
površinski sloj zemlje i kredasti donji sloj, nužan za kakvoću
triju glavnih sorti grožđa - pinot noir, meunier i chardonnay - koje
se upotrebljavaju u složenom procesu miješanja šampanjca.
"Kada bismo ovo područje proširili na zemlju na kojoj se danas
uzgajaju šećerna repa i kukuruz, učinili bismo, mislimo, veliku
pogrešku", rekao je Pascal, čija tvrtka, stara 227 godina, ima neke
od najboljih vinograda na tomu ekskluzivnom području.
"Kad je riječ o širenju, moramo biti vrlo mudri... Postanemo li
prefleksibilni, mogli bismo ugroziti vrhunsku kakvoću, što nije
dobro za šampanjac", upozorava Pascal.
(Hina) car dgk