ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Izložba ulja i akvarela istaknutoga hrvatskog slikara Branka Šenoe otvorena je danas u Galeriji "Mala". Na izložbi, priređenoj u povodu 120. obljetnice umjetnikova rođenja i 60. obljetnice smrti, izloženo
je 55 radova nastalih od godine 1900. do 1938. Izložba obuhvaća slikarev opus u malom formatu iz kojega su nastala njegova velika djela. Ulja i akvareli malog formata danas su prvi put predstavljeni javnosti.
ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Izložba ulja i akvarela istaknutoga
hrvatskog slikara Branka Šenoe otvorena je danas u Galeriji "Mala".
Na izložbi, priređenoj u povodu 120. obljetnice umjetnikova
rođenja i 60. obljetnice smrti, izloženo je 55 radova nastalih od
godine 1900. do 1938. Izložba obuhvaća slikarev opus u malom
formatu iz kojega su nastala njegova velika djela. Ulja i akvareli
malog formata danas su prvi put predstavljeni javnosti.#L#
Autor predgovora izložbe, ugledni povjesničar umjetnosti Zdenko
Šenoa, slikarev nećak, zapisao je da je Branko Šenoa počeo učiti
slikarstvo u privatnoj školi Otona Ivekovića od 1899. do 1906. i već
1901. sudjeluje na prvoj izložbi s Medovićem, Ivekovićem i
Rendićem. Njegove slike uglavom su pejzaži i gradske vedute u
tehnikama akvarela i ulja.
Kad je riječ o scenografiji, Šenoa je dao studijski poučne
kreacije, primjerice scenografiju i kostime za operu "Madame
Butterfly", koje su se održale 70-ak godina. Kao konzervator
uvelike je pridonio zaštiti spomenika sa stotinjak crteža i
akvarela, danas sasvim promijenjena izgleda, a i nekim zdanjima
kojih više nema, kao što je na primjer crkva u Voćinu.
Odanost prošlosti, koju je naslijedio od svojega oca, hrvatskoga
književnika Augusta Šenoe, očituje se i u vedutama i spomenicima iz
davnine Zagreba i Osijeka. Kako bi toj vrsti stvarališta dao što
jasniji biljeg, slikar Branko Šenoa učio je od 1903. do 1904. kod
Clementa Crnčića grafičke tehnike, koje će mu do kraja stvaralaštva
ostati gotovo jedini način likovnog izražavanja. Njegova osnovna
orijentacija za pejsaž dala je mnogobrojne vizure sa Save, širokih
polja, sajmenih dana i konja, a slijede motivi iz južne Dalmacije,
primjerice s Korčule i Pelješca, te prizori iz Hrvatskog primorja
na mnogim skicama, pretežito akvarelima.
Na kraju svojega stvaralaštva, povlačeći se u mirnije ozračje,
Šenoa stvara mala ulja s do tada, kako je rečeno, u likovnoj
umjetnosti nezamijećenim i u stranu odbačenim motivima Gorskog
kotara. Njegov boravak u Severinu dao je bogati opus koji je trebao
biti izložen, ali - zbog umjetnikove smrti, ta izložba nikada nije
održana.
Drugi povjesničar umjetnosti Andrej Mohorovičić istaknuo je za
slikarstvo Branka Šenoe da su to majstorove vizije svijeta
sjećanja, odsjaj baladne nostalgije i jedinstveni opus.
(Hina) ta mć