ŠISINAU, 21. svibnja (Hina/AFP) - Moldavija će se 23. svibnja na konzultativnom referendumu izjasniti o povećanju predsjedničkih ovlasti koje traži predsjednik Petru Lucinschi.
ŠISINAU, 21. svibnja (Hina/AFP) - Moldavija će se 23. svibnja na
konzultativnom referendumu izjasniti o povećanju predsjedničkih
ovlasti koje traži predsjednik Petru Lucinschi. #L#
Građani će odgovoriti na pitanje o "amandmanima na ustav u cilju
uspostave predsjedničkog sustava vlasti...prema kojem će šef
države imenovati i voditi vladu".
No, čak i ako građani prihvate povećanje predsjedničkih ovlasti,
ustav se neće moći mijenjati bez potvrdnog izglasavanja dvije
trećine zastupnika parlamenta.
Odaziv građana na referendumu mora biti veći od 60 posto da bi
glasovanje bilo pravovaljano.
Moldavski ustav iz 1994. godine utemeljen je na podijeli vlasti
između izvršne i zakonodavne. Predsjednik imenuje premijera, ali
njegova kandidatura mora biti potvrđena od strane parlamenta.
Predsjednik je zahtjev za povećanjem ovlasti objasnio riječima da
"šef države danas nema načina za donošenjem odluka i rješavanjem
problema, što građani od njega očekuju".
"Predsjednik jedino može riješavati probleme ukoliko mu se odobri
pravo da imenuje četverogodišnju stabilnu vladu, koja neće ovisiti
o parlamentu i strankama koje se u njemu zastupljene", rekao je
Lucinschi.
Naime, dodao je, "Moldavija je postala kraljevstvo u kojemu vlada
sustav kolektivne neodgovornosti".
Četiri od pet stranaka koje su zastupljene u parlamentu protive se
povećanju predsjedničkih ovlasti.
Moldavija, bivša sovjetska republika koja se prostire na površini
od 33.700 četvornih kilometara, graniči s Ukrajinom i Rumunjskom.
Broji 4,5 milijuna stanovnika od kojih su 64 posto Moldavci, 14
posto Ukrajinci, 13 posto Rusi i 3,5 posto Gagauzi (turkofonski
ortodoksi). Većina stanovništva je pravoslavne vjere.
Glavni grad Šisinau je bivši Kišinjev. Službeni jezik je moldavski
(identičan rumunjskom).
POVIJEST:
Moldavija je u srednjem vijeku bila važna regionalna sila. U 16.
stoljeću pada pod dominaciju Otomanskog carstva. U 18. stoljeću se
oko Moldavije spore tursko i rusko carstvo. Godine 1941. ponovno je
ujedinjena s Rumunjskom, ali je 1944. godine anektira bivši SSSR,
koji snažnom rusifikacijom nastoji prekinuti povijesne veze sa
Rumunjskom.
Nakon kolapsa Sovjetskog saveza, Moldavija proglašava neovisnost
27. kolovoza 1991. godine.
Na referendumu održanom 6. ožujka 1994. godine, Moldavci odbacuju
mogućnost pripojenja Rumunjskoj.
Staljin je većinski rusofonsko područje Transdnjestra pripojio
rumunjskom dijelu Moldavije. To se područje odcijepilo 1992.
godine nakon sukoba koji je odnio više stotina života, a prekinut je
nakon intervencije 14. ruske armije koja je još uvijek stacionirana
na tom području.
Čelnici Moldavije i Transdnjestra potpisali su 8. svibnja 1997.
godine u Moskvi memorandum o "normaliziranju" odnosa.
Godine 1994. usvojen je novi ustav koji Moldaviju određuje kao
"suverenu, neutralnu i nedjeljivu državu".
U prosincu 1996. godine za predsjednika Moldavije je izabran bivši
predsjednik parlamenta Petru Lucinschi, zamijenivši dotadašnjeg
šefa države Mircea Snegura.
Na čelu vlade od prošlog ožujka nalazi se Ion Sturza.
GOSPODARSTVO:
Zemlja se suočava s ozbiljnom gospodarskom krizom. Međunarodni
monetarni fond (MMF) je prošlog siječnja obnovio pomoć zamrznutu
1997. godine zbog rastućeg budžetskog deficita i tromosti
parlamenta u provedbi reformi. Novi je parlament prošlog ožujka
usvojio rigorozniji proračun i više reformističkih zakona.
Moldavija je uglavnom poljoprivredna zemlja. Vanjski dug iznosi
1,040 milijardi američkih dolara (podaci iz 1997.)
Domaći bruto proizvod iznosi 460 dolara po glavi stanovnika.
Vojne snage broje 11.050 ljudi.
Moldavija je pristupila programu NATO-a Partnerstvo za mir 1994.
godine.
(Hina) vk ii