FR-DIPLOMATI RFI 20. V. PREGLED TISKA FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI20. V. 1999.Pregled tiskaNa naslovnim stranicama 'Le Figaroa' i 'Le Mondea', a u 'Liberationu' na unutarnjim, nalaze se članci o snažnoj diplomatskoj aktivnosti
oko Kosova, što je i danas najvažnija tema tiska. Ta je diplomatska aktivnost uočljiva u cijeloj Europi - piše 'Liberation' - od Helsinkija do Beograda, preko Bonna i Bruxellesa. Posebni izaslanici, posrednici, diplomati, ministri vanjskih poslova, svi pokušavaju približiti stajališta NATO saveza i Jugoslavije. Najviše pozornosti privlači posjet Černomirdina Beogradu. 'Liberation' taj posjet ocjenjuje kao pokušaj Rusije da omogući diplomatsko otvaranje. Što se tiče Zapada, list ocjenjuje da zapadnjaci ostaju sumnjičavi prema Miloševićevim ponudama, ali i ostavljaju vrata za pregovore otvorenima. Ocjena 'Le Mondea' na prvoj stranici je određenija: 'Milošević traži pregovore' je glavni naslov. To je pisano prije posjeta Černomirdina jer list izlazi poslijepodne, ali se temelji na prijašnjim izjavama raznih jugoslavenskih predstavnika da su spremni na pregovore na temelju odluka skupine G-8. To je
FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI
20. V. 1999.
Pregled tiska
Na naslovnim stranicama 'Le Figaroa' i 'Le Mondea', a u
'Liberationu' na unutarnjim, nalaze se članci o snažnoj
diplomatskoj aktivnosti oko Kosova, što je i danas najvažnija tema
tiska.
Ta je diplomatska aktivnost uočljiva u cijeloj Europi - piše
'Liberation' - od Helsinkija do Beograda, preko Bonna i Bruxellesa.
Posebni izaslanici, posrednici, diplomati, ministri vanjskih
poslova, svi pokušavaju približiti stajališta NATO saveza i
Jugoslavije. Najviše pozornosti privlači posjet Černomirdina
Beogradu. 'Liberation' taj posjet ocjenjuje kao pokušaj Rusije da
omogući diplomatsko otvaranje. Što se tiče Zapada, list ocjenjuje
da zapadnjaci ostaju sumnjičavi prema Miloševićevim ponudama, ali
i ostavljaju vrata za pregovore otvorenima.
Ocjena 'Le Mondea' na prvoj stranici je određenija: 'Milošević
traži pregovore' je glavni naslov. To je pisano prije posjeta
Černomirdina jer list izlazi poslijepodne, ali se temelji na
prijašnjim izjavama raznih jugoslavenskih predstavnika da su
spremni na pregovore na temelju odluka skupine G-8. To je
pozdravljeno na Zapadu. 'Interesantno', rečeno je u Washingtonu,
'dostojno pažnje' priopćeno je iz Pariza.
'Le Figaro' najpodrobnije i u najvećem broju napisa raščlanjuje
diplomatsku situaciju. List na prvoj stranici ocjenjuje da je
Jaques Chirac u jučerašnjim izjavama pokazao da je optimist glede
rješenja. Približavaju se izgledi za rješenje na diplomatskom i
vojnom području, to je jučerašnja izjava Chiraca koja, po ocjeni
'Le Figaroa', odiše optimizmom. U uvodniku lista piše da je sad na
diplomatima da dobiju rat NATO saveza. Srpski Predsjednik, piše
komentator, pokazao je prve znake slabosti, pokazujući se
otvorenim za uvjete koje postavljaju saveznici. Prosvjedi majka
koje traže da se njihovi sinovi vrate s bojišnice, oživljavanje
demokratske oporbe, nezadovoljstvo u redovima vojske, to su
razlozi koje 'Le Figaro' vidi odgovornima za taj diplomatski
zaokret. NATO savez mora paziti da taj procjep kod neprijatelja ne
stvori pravi lom u njegovim redovima. To se odnosi na
nezadovoljstvo javnog mišljenja u Njemačkoj, Italiji i Grčkoj.
Komentator zaključuje kako je jedini način da budemo sigurni da
Milošević neće okrenuti poraz na pobjedu to da bude uklonjen s
vlasti. Na unutarnjim stranicama lista ocjenjuje se da je učinjen
korak prema diplomatskom rješenju jer je Milošević spreman
prihvatiti većinu načela koje je postavila skupina G-8, samo hoće
razjasniti točku o međunarodnim snagama.
Dopisnik iz Beograda ocjenjuje da je posjet Viktora Černomirdina
možda posljednja prilika Miloševiću da iziđe politički nenačet iz
rata, kako piše. Milošević sve želi vratiti na odlučujuću ulogu
Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, piše dopisnik 'le Figaroa'.
Igra Beograda je u tome da postignu minimalna popuštanja
međunarodnoj zajednici kako bi za svoje javno mišljenje izišao
nepobijeđen iz krize. Zato je za Miloševića glavni imperativ, piše
'Le Figaro', da postigne priznanje jugoslavenskoga suvereniteta na
Kosovu.
U svim listovima, kao i svakoga dana, ima mnogo napisa o raznim
aspektima rata. U 'Liberationu' je reportaža dopisnika iz
albanskih izbjegličkih logora u kojoj je glavna ideja o pripremama
visokog povjerenstva za izbjeglice da se osigura boravak
izbjeglica za duže vrijeme. 'Na izbjegličkom se horizontu
pojavljuje zima', naslov je reportaže. Ocjenjuje se da su
privremeni uvjeti u Kukešu neprimjereni za duži boravak, osobito
kad dođe do pogoršanja vremenskih prilika.
Drugi je napis analiza jednog istraživanja javnog mišljenja koju
objavljuje 'Liberaton'. 'Ratna odlučnost Francuza slabi', naslov
je članka. 49 posto Francuza žele odmah otvaranje pregovora sa
Slobodanom Miloševićem. Iz teksta se ipak vidi da velika većina
građana i dalje u principu odobrava angažman francuskih jedinica u
okviru NATO saveza. Tu je također tekst o jučerašnjem glasovanju u
talijanskom parlamentu, nakon kojega je tražena obustava
bombardiranja. Ocjenjuje se da je d'Alema ipak uspio iznijansirati
zahtjeve talijanske ljevice u smislu traženja obustave
bombardiranja tek kad Rusija i Kina prihvate rezoluciju Vijeća
sigurnosti na osnovi teksta skupine G-8.
'Le Figaro' daje jednu dužu reportažu o raspoloženju Srba u
republici srpskoj pod naslovom 'Beskrajna gorčina bosanskih Srba'.
Piše se o pogoršanju gospodarske situacije u tom dijelu Bosne od
početka rata u Jugoslaviji, o njihovu ogorčenju NATO-vim
bombardiranjem, ali piše da je ta solidarnost ograničena. Oni
govore o svom očajnom ratnom iskustvu u tijeku kojega su sve
izgubili i vide na Kosovu nastavak tog iskustva. Rijetki su
dobrovoljci koji se angažiraju u srpskim paravojnim jedinicama.
List objavljuje tekst francuskog veleposlanika Gabriela Robena u
kojem se rat na Balkanu opisuje kao imperijalan. Pod krinkom
humanitarnih operacija, stratezi NATO-a pomiču granice svog
carstva od obala Jadranskog mora do obala Crnog mora. Imperijalni
motiv je započeo rat i on ga produžuje, zaključuje se u tekstu.
'Le Monde' objavljuje cijelu seriju političkih i intelektualnih
analiza vezanih za rat u Jugoslaviji. Na naslovnici je tekst pod
naslovom 'Demokracije se ne snalaze u ratu'. To je stara teza da
prave demokratske republike ne znaju rješavati probleme oružjem.
Takva intervencija kakva se sada vodi u raskoraku je s europskim
vojnim tradicijama i zato što isključuje intervenciju na terenu i
zato što si sama postavlja ograničenje u akciji bombardiranja.
Dvije unutarnje strane 'Le Mondea' posvećene su jednoj polemici
koju je prošlog tjedna izazvao članak Regisa Debraya u 'Le Mondeu'.
On je proputovao Kosovo i vratio se s tvrdnjama da se pretjeruje u
pričama o zločinima, s umjerenim ocjenama o akcijama vojske i o
samoj prirodi srpskog režima. To je izazvalo burne reakcije drugih
francuskih intelektualaca koji su poduprli intervenciju i koji
najviše ustraju na humanitarnoj katastrofi koju pripisuju Srbima.
Sada su reakcije obratne u tisku, pojavljuje se više autora koji
podupiru stavove Debraya i koji produbljuju kritike NATO saveza i
traže da se realnije gleda na rat i na ponašanje zapadnih država.
(RFI)