FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 20.V.WELT-KOSOVO I IDUĆA ZIMA

DE-NAPADI NJ 20.V.WELT-KOSOVO I IDUĆA ZIMA NJEMAČKADIE WELT20. V. 1999.Kosovo i iduća zima"Beograd pokušava postići svršetak NATO-vih bombardiranja uz očuvanje srpskih temeljnih stajališta. Put do toga mogao bi izgledati ovako: Milošević prihvaća izjavu država G8 u pet točaka kao temelj pregovora. Posredničke sile, Rusija i Finska, iz rezultata razgovora s Miloševićem formuliraju plan za rezoluciju UN-a koja znači približavanje svih interesa. Prolazom kroz tjesnac Vijeća sigurnosti, otupit će se i druge oštrice. I NATO-ve oštrice.Kakva je struktura moći? SAD je izgubio strategijsko partnerstvo Rusije i Kine, dok se usporedno partnerstvo Pekinga i Moskve konsolidira iznad ranijih očekivanja: ni jedna od tih dviju sila ne želi 'pobjedu' hegemonističke Amerike. Zbog svoga tijeka balkanski rat otvara prigodu za kočenje svjetske sile.Povratak sukoba UN-u se i vladama Italije i Njemačke, koje su pod pritiskom, čini putem za rasterećenje od ratnog pritiska. Sve i da SAD i Britanija zbog kompromisnog značaja UN-ova rješenja ne stave veto. U tom bi se slučaju pojam kolateralne štete trebao odnositi na
NJEMAČKA DIE WELT 20. V. 1999. Kosovo i iduća zima "Beograd pokušava postići svršetak NATO-vih bombardiranja uz očuvanje srpskih temeljnih stajališta. Put do toga mogao bi izgledati ovako: Milošević prihvaća izjavu država G8 u pet točaka kao temelj pregovora. Posredničke sile, Rusija i Finska, iz rezultata razgovora s Miloševićem formuliraju plan za rezoluciju UN-a koja znači približavanje svih interesa. Prolazom kroz tjesnac Vijeća sigurnosti, otupit će se i druge oštrice. I NATO-ve oštrice. Kakva je struktura moći? SAD je izgubio strategijsko partnerstvo Rusije i Kine, dok se usporedno partnerstvo Pekinga i Moskve konsolidira iznad ranijih očekivanja: ni jedna od tih dviju sila ne želi 'pobjedu' hegemonističke Amerike. Zbog svoga tijeka balkanski rat otvara prigodu za kočenje svjetske sile. Povratak sukoba UN-u se i vladama Italije i Njemačke, koje su pod pritiskom, čini putem za rasterećenje od ratnog pritiska. Sve i da SAD i Britanija zbog kompromisnog značaja UN-ova rješenja ne stave veto. U tom bi se slučaju pojam kolateralne štete trebao odnositi na savez. Dolazi dakle do smanjivanja zahtjeva koja proizlaze iz toga što Milošević nije htio kapitulirati i što je izdržao high-tech oružje, dok je druga strana dospjela pod unutarnji pritisak i prijeti joj bujanje svjetskopolitičkih troškova moralnog poticaja 'humanitarne intervencije'. Već su zaključci G8 u Bonnu uz trijezno razmatranje bili akcija crvene olovke. Stvorili su ranu vezu između prvih dokazivih pokreta povlačenja Srba s Kosova i obustave vatre, kao i nesigurnost o značaju i sastavu mirovne postrojbe. Na ta dva brida su Rusi, Kinezi i Srbi položili svoje rašpe. Za njih je prvenstven prestanak napada, a djelotvornost UN-ova nadzora Kosova sekundarna. Nade Zapada počivaju na Fincu Ahtisaariju koji pripada Europi, ne NATO-u. Pokretljiviji je nego SAD u pitanju uvjeta prestanka napada, ipak čvrst glede sudjelovanja NATO-a (postrojbe, zapovjedne strukture) u mirovnoj postrojbi. Njegova kalkulirana crta kompromisa pogađa pristanak Nijemaca i Talijana koji žele svršetak rata - pod časnim uvjetima za sve ostalo. Chirac im dodaje vjetra, ali se ne želi potrošiti u toj stvari. Vjeruje da je prvi NATO-v rat out-of-area bio posljednji, ako se radi o intervenciji u građanskim ratovima. Drži da će to biti jasno čim svi računi dođu na stol. U nastalom stanju od najvećeg je značenja da države NATO-a podupru finskog predsjednika - i to jedinstveno. Finska sama po sebi nije jaka. Zbrka planova koja je u normanskom dvorcu u Bariju mukotrpno nakićena, šteti njegovoj misiji koja je i pod ruskim pritiskom. Helsinki ne smije izgubiti ravnotežu. Bitno će pitanje biti što je Milošević spreman platiti za obustavu NATO-vih napada. Cijena se određuje prema političkim kretanjima tečaja u Moskvi i Pekingu. Washington će zahtijevati ulogu 'vodećeg čuvara'. Argument za svršetak rata je 'general zima'. Uz razmjere razaranja na Kosovu i uz infarkt infrastruktura u Srbiji, zbog prekida trgovačkih putova u okolici ratne krize, nikada nije prerano misliti na njega. Humanitarna katastrofa nastupila je unatoč zračnim napadima i kao njihova posljedica. Prognanici i izbjeglice moraju za četiri mjeseca biti pod krovom, ma gdje bili. Ponovno ih vratiti na multietničko Kosovo, pustolovna je zamisao, kao i ratni cilj Zapada. Kao u Bosni, moći će se vraćati posve polako, za toplog vremena i zaštićeni velikom oružanom silom koja uz pristanak Beograda prokonzularno štiti rezultate NATO-ve intervencije" - zaključuje Herbert Kremp u uvodniku lista.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙