ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Kosovska kriza predstavlja humanitarnu katastrofu čije se gospodarske i socijalne posljedice počinju sve više osjećati u široj regiji Balkana, javlja Radio slobodna Europa (RFE), pozivajući se na najnovije
izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Kosovska kriza predstavlja
humanitarnu katastrofu čije se gospodarske i socijalne posljedice
počinju sve više osjećati u široj regiji Balkana, javlja Radio
slobodna Europa (RFE), pozivajući se na najnovije izvješće
Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).#L#
U izvješću stoji da je za oko milijun izbjeglica s Kosova stanje već
sada katastrofalno, a susjedne zemlje Albanija i Makedonija nalaze
se pod golemim gospodarskim pritiskom zbog dolaska sve većeg broja
izbjeglica. U samoj Jugoslaviji ljudi će zbog rata trpjeti velike
gospodarske teškoće, a postoji i rizik od destabilizacije u Bosni,
navodi OECD.
OECD tvrdi da su direktne posljedice rata u Hrvatskoj, Rumunjskoj i
Bugarskoj "daleko manje dramatične", ali su zato indirektne
posljedice sve značajnije i mogle bi ugroziti provedbu
stabilizacijskih programa gospodarskih reformi u tim zemljama. U
izvješću su navodi da su i u ostalim zemljama regije, u Sloveniji,
Mađarskoj, Grčkoj, Turskoj i Italiji, manje štete već sada
vidljive, prenosi RFE.
Gospodarski analitičar OECD-a Paul Atkinson rekao je za RFE da će
se, što duže bude trajao sukob, opasnosti za regiju sve više
povećavati.
"... nije jasno što će se dogoditi, ali ako sukob postane još
ozbiljniji, sigurno je da će se mogućnosti za zemlje poput
Makedonije, Rumunjske i Bugarske ozbiljno umanjiti", rekao je
Atkinson za RFE.
U izvješću se navodi da će regija trebati dodatnu pomoć, ne samo za
zbrinjavanje izbjeglica, već i za ublažavanje posljedica krize na
nacionalne proračune i bilance plaćanja, kako bi se izbjegao rizik
raspada struktura vlasti. Pružanje pomoći na učinkovit način
predstavljat će veliki izazov, navodi se u izvješću OECD-a.
Atkinson je rekao da će Hrvatska vjerojatno biti jedna od
turističkih destinacija najviše pogođenih sukobom na Kosovu.
Izvješće OECD-a navodi da je nakon izbijanja sukoba polovica
predbilježbi za ljetovanje u Hrvatskoj otkazana, a ako se sukob
nastavi, turizam bi mogao trpjeti i u dijelovima Grčke, Bugarske,
pa i Italije.
OECD navodi da je Jugoslavija oduvijek bila značajna tranzitna zona
za prijevoz robe između zapada i jugoistoka Europe. Primjerice, 60
posto bugarskog izvoza ide u normalnim okolnostima kroz
Jugoslaviju. Povećani transportni troškovi s kojima se sada
suočavaju Bugarska i ostale zemlje značajno će smanjiti njihovu
vanjsku konkurentnost, navodi OECD.
Atkinson je naglasio da bi u nekim zemljama mogle biti ugrožene i
gospodarske reforme. "Za zemlje poput Bugarske, koja trenutno
provodi program privatizacije, (sukob) utječe na stajalište
međunarodnih ulagača i to bi moglo unazaditi neke privatizacijske
programe u regiji", rekao je Atkinson.
"Sada je potrebno da međunarodna zajednica gleda u budućnost nakon
sadašnjeg sukoba, i da pokrene dugotrajni plan rekonstrukcije
Balkana", rekao je Atkinson.
Prvo će biti potrebna fizička obnova. Isto tako, bit će potrebno
stvoriti novu socijalnu infrastrukturu, u smislu pomoći balkanskim
zemljama za jačanje vladavine prava i za razvoj demokratskih
institucija, rekao je Atkinson.
U izvješću OECD-a ocjenjuje se da će cijena takva programa biti
visoka, i da će u programu sudjelovati veliki broj čimbenika,
uključujući međunarodne financijske institucije, europske zemlje
i bilateralne donatore. Naravno, bit će potreban i napor samih
balkanskih zemalja, kaže se u izvješću.
(Hina) dv rb