DE-OPTUŽBE NJ 19.V.WELT-RADIOAKTIVNO STRELJIVO NJEMAČKADIE WELT19. V. 1999.Beograd optužuje NATO za uporabu radioaktivnog streljiva"Beograd optužuje NATO da u svojim zračnim napadima rabi zabranjeno i radioaktivno oružje. Da se radi o
takozvanim kasetnim bombama kao i uranom obogaćenim granatama, rečeno je u noti ministarstva vanjskih poslova, koja je objavljena u Beogradu u utorak.Zbog opasnosti za zdravlje to je zločin protiv međunarodnoga prava, kaže se u noti. Da je do sada na jugoslavensko državno područje bačeno ukupno 15 tisuća bomba. Da je više od polovice 'zabranjenog oružja' uporabljeno na Kosovu. Radioaktivne granate za uništavanje ciljeva na tlu rabe američki bombarderi tipa A-10, izjavio je jugoslavenski Institut za nuklearna istraživanja u Vinči kraj Beograda.'Do sada u mjesečnim mjerenjima nismo ustanovili povećano radioaktivno zračenje', rekao je Georgi Kašiev, šef bugarske službe za nuklearni nadzor. Isto vrijedi i za odgovarajuću makedonsku službu. Mjerodavni direktor u Skopju kaže: 'Za točno ispitivanje čestica u zraku i vodi potrebni su nam posebni uređaji'.
NJEMAČKA
DIE WELT
19. V. 1999.
Beograd optužuje NATO za uporabu radioaktivnog streljiva
"Beograd optužuje NATO da u svojim zračnim napadima rabi zabranjeno
i radioaktivno oružje. Da se radi o takozvanim kasetnim bombama kao
i uranom obogaćenim granatama, rečeno je u noti ministarstva
vanjskih poslova, koja je objavljena u Beogradu u utorak.
Zbog opasnosti za zdravlje to je zločin protiv međunarodnoga prava,
kaže se u noti. Da je do sada na jugoslavensko državno područje
bačeno ukupno 15 tisuća bomba. Da je više od polovice 'zabranjenog
oružja' uporabljeno na Kosovu. Radioaktivne granate za uništavanje
ciljeva na tlu rabe američki bombarderi tipa A-10, izjavio je
jugoslavenski Institut za nuklearna istraživanja u Vinči kraj
Beograda.
'Do sada u mjesečnim mjerenjima nismo ustanovili povećano
radioaktivno zračenje', rekao je Georgi Kašiev, šef bugarske
službe za nuklearni nadzor. Isto vrijedi i za odgovarajuću
makedonsku službu. Mjerodavni direktor u Skopju kaže: 'Za točno
ispitivanje čestica u zraku i vodi potrebni su nam posebni
uređaji'.
Stoga su započeli odgovarajuće kontakte s Međunarodnom službom za
atomsku energiju (IAEA) sa sjedištem u Beču. IAEA prema svojem
glasnogovorniku do sada još nije bila pozvana da poduzme
ispitivanja na licu mjesta. Inspektori ne mogu djelovati iz
vlastitih pobuda.
Predmet ispitivanja bi prema tomu mogla biti uporaba streljiva
pojačanog uranom. Helikopteri apache (koji do sada nisu bili u
akciji) i zrakoplovi A-10 primjenjuju to protutenkovsko streljivo.
O načinu djelovanja i o posljedicama, ispitivanja su bila obavljena
prvi put poslije operacije 'Pustinjska oluja' u Iraku 1991.
Institut za okoliš američke vojske izradio je studiju koja je 1994.
predočena kongresu.
Bivši američki ministar pravosuđa Ramsey Clark kritizirao je
uporabu tog oružja koje bi moralo biti zabranjeno. Izvješće opisuje
učinke. U iračkoj su pustinji utvrđena zračenja. Trebalo je
provesti dekontaminaciju. Pentagon navodi stroge uvjete glede
baratanja s 'DU' (Depleted Uranium Ammunition - streljivo pojačano
osiromašenim uranom).
Pravila se mogu pridržavati tijekom manevara. Nepoznata su
djelovanja tijekom borbe. Mnoga su pitanja postavili i američki
vojnici koji boluju od 'sindroma pustinjske oluje'. Glede uporabe
helikoptera apache, osim političke dimenzije važno je i ovo
pitanje: kakve bi posljedice streljivo moglo imati za vojnike
saveza?
Stručnjaci se ne slažu oko toga kakve kemijske reakcije izaziva
uporaba streljiva DU. Jedan je nuklearni fizičar upozorio da zbog
dodira sa streljivom postoji veća opasnost od raka pluća. U Bečkom
institutu za istraživanje rizika znanstvenici pokušavaju
vrednovati rizike rata za nuklearna postrojenja u regiji. 'Samo u
Bugarskoj postoji šest reaktora sovjetske proizvodnje koje treba
zaštititi', rekao je voditelj instituta profesor Wolfgang Kromp
ovom listu.
Prema IAEA, prikladne su rakete protuzračne obrane koje u nuždi
mogu odvratiti od napada. Da su osobito kritični uski zračni
koridori za borbene zrakoplove NATO-a. (...) 'Više od moguće
sabotaže, koja se ne može isključiti, bojim se nenamjernog doticaja
pilota s nuklearnim postrojenjima', kaže Kromp.
Slovenska NE u Krškom, proizvodnje Westinghousea, nije bila
isključena tijekom rata za neovisnost 1991. No sadašnje stanje zbog
učestalih bombardiranja krije još veće opasnosti. U samoj Srbiji
postoji samo istraživački reaktor Vinča, kojega prema IAEA-u treba
podvrći rutinskom ispitivanju. Srpski atomski fizičari do sada
nisu ustanovili povećanu radioaktivnost. Doduše, svi sugovornici
naglašavaju 'do sada'" - piše Karin Kneissl.