LONDON, 19. svibnja (Hina/Reuters) - Konsenzus zemalja članica NATO-a o pitanju Kosova je pod sve većim pritiskom, dok se osam tjedana duga kampanja zračnih udara protiv Jugoslavije polako pretvara u jednoličan rat do iscrpljivanja
protivnika.
LONDON, 19. svibnja (Hina/Reuters) - Konsenzus zemalja članica
NATO-a o pitanju Kosova je pod sve većim pritiskom, dok se osam
tjedana duga kampanja zračnih udara protiv Jugoslavije polako
pretvara u jednoličan rat do iscrpljivanja protivnika.#L#
Velika Britanija, izgleda jedina, zagovara upotrebu kopnenih snaga
kako bi se postigla vojna pobjeda. Njemačka i Italija, koje se
suočavaju s napetostima u svojim krhkim vladama lijevog centra,
razmatraju moguć prestanak bombardiranja kako bi se ojačali
mirovni napori.
Sve zemlje očekuju da vodstvo preuzmu Sjedinjene Države, moćni vođa
saveza i zemlja koja osigurava najveći dio zračnih snaga u udarima
protiv Jugoslavije.
Međutim, američki predsjednik Bill Clinton zasad ne želi poslati na
Kosovo kopnene postrojbe strahujući zbog mogućeg velikog broja
žrtava među američkim vojnicima.
"Konsenzus se još uvijek nije urušio, ali se nalazi pod velikim
pritiskom zbog toga što sve više ljudi shvaća da je ovo preraslo u
rat do iscrpljivanja", rekao je ravnatelj Britanskog kraljevskog
vojnog instituta Jonathan Eyal.
"To je nešto što njemačka i talijanska vlada ne mogu prodati svojoj
javnosti. Postoji osjećaj da se sve radi bez pravoga cilja. Najniži
zajednički nazivnik - jednostavno nastavljanje zračnih udara - ne
može se još dugo održati", rekao je Eyal.
Razlike su postale očite prošlog tjedna kad je britanski premijer
Tony Blair otvoreno zatražio da NATO pripremi kopnene snage za
ulazak na Kosovo kad zračna kampanja iscrpi srpske snage, ali bez
čekanja da jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević da svoj
pristanak.
To je natjeralo njemačkog kancelara Gerharda Schroedera da u
srijedu, prilikom posjeta sjedištu NATO-a, neočekivano kaže da
"nije primjereno predlagati promjenu strategije".
Blair, koji je za svoj oštar stav dobio veliku podršku britanske
javnosti, još je prošloga mjeseca prije summita NATO-a u
Washingtonu tražio upotrebu kopnenih snaga, ali je na inzistiranje
Bijele kuće odustao od svojih zahtjeva, potvrdili su diplomati.
Američki ministar obrane William Cohen tada je izjavio da ne
postoji konsenzus u NATO-u o kopnenom ratu. Mnogi analitičari tada
su zaključili da je Cohen zapravo htio reći da Clintonova
administracija ne želi pokrenuti kopnenu kampanju protiv
Jugoslavije.
Dojam da postoje razlike u mišljenju pojačan je ovoga tjedna nakon
što je američki tjednik "Newsweek" objavio izvješće Glavnog
stožera američke vojske u kojem se navodi da "samo kopnene snage
mogu garantirati ispunjenje političkih ciljeva Clintonove
administracije".
Dva cijenjena umirovljena američka generala, bivši načelnik
glavnog stožera Colin Powell i čovjek koji je predvodio zračne
udare u zaljevskom ratu 1991. Chuck Horner, kritizirali su način
vođenja rata.
Powell je rekao da je odustajanje od pripreme kopnenih snaga i
upotrebe "premoćne snage" američke vojske predalo Miloševiću u
ruke inicijativu o tome kada će rat završiti.
Odgovarajući na britanski pritisak i domaću kritiku, Clinton u
utorak nije želio odbaciti mogućnost slanja kopnenih snaga na
Kosovo, ustvrdivši da su "sve opcije još uvijek na stolu".
Međutim, diplomati NATO-a tvrde da su SAD odustale od slanja
kopnenih snaga još na početku zračne kampanje, odnosno prije
summita u Washingtonu.
Francuski ministar za europske poslove Pierre Moscovici rekao je u
srijedu da se čini kako i Britanija odustaje od svoje ideje i dodao
da je Francuska "u svakom slučaju protiv kopnene intervencije".
(Hina) dv dh