OESS: NEDOSTATAK POLITIČKE VOLJE UZROK STAGNACIJE I POGORŠANJA GULDIMANN O REDOVNOM IZVJEŠĆU OESS-A O HRVATSKOJ

piše: Damir Muštović ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Proces ispunjavanja međunarodnih obveza koje je preuzela Hrvatska je u stagnaciji, stanje u nekim ključnim područjima čak je i pogoršano, a uzrok tome je nedostatak političke volje predstavnika hrvatske vlasti, rekao je u srijedu vođa misije OESS-a u Zagrebu Tim Guldimann.#L# To je opći zaključak izvješća o stupnju napretka Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obveza koje misija OESS-a redovno izrađuje svaka četiri mjeseca. Najnovije izvješće u utorak je predano hrvatskoj Vladi i Stalnom vijeću OESS-a u Beču, gdje će ga veleposlanik Guldimann, kako se doznaje, predstaviti 2. i 3. lipnja. "Još u siječnju ustanovili smo stagnaciju u procesu provedbe preuzetih obveza, a sad moramo reći da se stagnacija nastavlja te da je stanje u nekim ključnim područjima još i pogoršano", rekao je Guldimann na konferenciji za novinare i dodao da napredak u nekim drugim stvarima nema utjecaja na taj opći zaključak. "Takav negativni razvoj događaja pripisujemo nedostatku političke volje predstavnika vlasti da poduzmu odgovarajuće akcije", naglasio je. Ovo je izvješće kritičnije nego posljednja dva jer je, kako je kazao Guldimann, Vlada RH tad bila dala nova obećanja o provedbi određenih obveza osobito u odnosu na program povratka. "Mi smo tada ta obećanja pozdravili, ali sad moramo konstatirati da ona nisu ispunjena", objasnio je, rekavši kako je povratak u protekla četiri mjeseca išao otprilike istim ritmom kao i prije, ali da to postaje otegotna okolnost što više vremena prolazi, jer ljudi koji žele povratak gube nadu. U procesu povratka jedini napredak predstavlja činjenica da su povratnicima omogućeni dokumenti za prelazak granice i ulazak u Hrvatsku, ali je ritam povratka spor, djelomično i zato što Vlada nije uspjela "ukloniti glavne prepreke povratku, osobito probleme u vezi s ponovnim ostvarenjem vlasništva nad imovinom i diskriminatorne zakonske odredbe, kao ni omogućiti jednaka prava na pomoć za obnovu". "Dvostruka mjerila, temeljena na etničkoj pripadnosti, vidljiva su na svim razinama procesa povratka", ustvrdio je vođa misije OESS- a. Nema poboljšanja ni u provedbi zakona o oprostu iz 1996. Podizanje novih optužnica za ratne zločine bez prave suradnje s ICTY-em povećalo je osjećaj nesigurnosti kod Srba, rekao je Guldimann, "a neuspjeh Programa za uspostavu povjerenja treba pripisati nedostatku političke volje predstavnika vlasti na svim razinama". S druge strane, Guldimann je istaknuo kako se u proteklih dvije godine stanje u Podunavlju sve više stabilizira, a pohvalio je i uspjehe pojedinaca i nevladinih organizacija u procesu normalizacije i uspostave povjerenja. Pozitivna je i činjenica da policija u Podunavlju nastavlja profesionalno obavljati svoj posao, kao i to da je vlada većinom ispunila obveze iz sporazuma s UNTAES-om, posebno u područjima zapošljavanja u javnom sektoru i posebnog načina reguliranja vojne obveze za osobe iz nekadašnjih UNTAES područja. "Iako je vlada usvojila nove međunarodne instrumente zaštite ljudskih prava, nije postigla gotovo nikakav napredak u ispunjenju obveza da domaće zakonodavstvo dopuni i izmijeni na način da bude kompatibilno s odgovarajućim međunarodnim standardima", tvrdi Guldimann, ali je dobro to što se vidi određeni pomak u provedbi Zakona o konvalidaciji. Od početka godine Hrvatska nije napredovala ni u procesu demokratizacije društva, osobito glede medijskih sloboda i izbornog postupka. "Državna televizija i dalje je pod političkim utjecajem, a informativni program često pruža iskrivljene i netočne podatke", rekao je novinarima Guldimann, iako je pozitivno to što je generalni direktor Ivica Vrkić "otvoren za suradnju s međunarodnom zajednicom u pogledu uloge televizije u predstojećem izbornom postupku". Vođa misije OESS-a smatrao je potrebnim podsjetiti da je Vlada RH spomenute obveze sama preuzela i da je u očima međunarodne zajednice njihovo ispunjenje preduvjet daljnjeg približavanja Hrvatske euroatlantskim integracijama. Guldimann je naglasio kako su događaji u SRJ od 24. ožujka negativno utjecali na ionako tešku gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, pa je europskim vladama upućena "jasna poruka" da posvete više pažnje gospodarskim teškoćama s kojima se Hrvatska suočila. Osobito je istaknuo kako će i u ovom izvješću biti ponovljeno stajalište iz posljednjeg, siječanjskog izvješća, o nužnosti veće savjetodavne ali i materijalne pomoći međunarodne zajednice Hrvatskoj u procesu normalizacije i demokratizacije, neovisno o njezinu približavanju euroatlantskim integracijama. Svi smo svjesni "presudne uloge Hrvatske za stabilizaciju cijelog ovog područja", pa se u cilju njezine demokratizacije moraju pojačati i dijalog s međunarodnom zajednicom, ali i njezina materijalna potpora, rekao je Guldimann. (Hina) dam dh