VOA 17. V. PROF. GRDEŠIĆ

GLAS AMERIKE - VOA 17. V. 1999. Razgovor s Ivanom Grdešićem, profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, o izbornom zakonu. Prilog Svetozara Sarkanjca. "Rasprave i polemike o tome kakav izborni zakon treba Hrvatskoj sve su življe između političkih stranaka i svih političkih opcija. Hrvatska znanost na to je pitanje već dala svoj odgovor. Tim smo povodom razgovarali s Ivanom Grdešićem, profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, donedavnim predsjednikom Hrvatskog politološkog društva i članom vladinog stručnog tima koji je radio na izradi novog izbornog zakona. Stranke i političke opcije mogu sebi dopustiti odgovara li im više ovakav ili onakav model izbornog zakona. Međutim što struka, što hrvatska znanost smatra o tome kakav izborni zakon, u ovom trenutku, najbolje odgovara Hrvatskoj. = Ovaj prijedlog koji je radna grupa za izradu osnovnih načela izbornog zakonodavstva napravila, dobar je prijedlog ne samo za sadašnju političku situaciju nego bi i dugoročno mogao stabilizirati izborne institucije i ojačati demokratski život u zemlji, a to bi onda značilo razmjerni izborni sustav, ali u većem broju većih izbornih jedinica što bi zajedno s izbornim pragom smanjilo broj stranaka u parlamentu. Dakle što treba osigurati? Razmjernost da glasovi birača budu pošteno pretvoreni u zastupnička mjesta, ali isto tako treba osigurati da u parlament ne uđe 10-15 stranaka nego manji broj stranaka koje će biti politički djelotvorne i smanjiti opasnost fragmentacije parlamenta, pogotovu u uvjetima snažne izvršne vlasti. - Jedno od najspornijih pitanja kada je riječ o novom izbornom zakonu svakako je pitanje sudjelovanja dijaspore u izborima. Kako Vi to komentirate? = Pravo građana koji nemaju stalni boravak u zemlji je krajnje političko pitanje. Prisjetimo se, na izborima 1992. nismo imali tu listu za dijasporu, a imali smo isti Ustav kao i danas i nije bilo problema. Sada se govori o tome da nije baš potrebno da bude 12 zastupnika, dakle deset posto, nego da ih može biti i šest. Dakle, sve je stvar političke nagodbe pa i to pitanje. Riječ je o političkom pitanju koje u budućnosti u Hrvatskoj neće biti odlučno. Ono što je problem jest da se iz tog pitanja formulira cijelo izborno zakonodavstvo što nije dobro. - Uoči prvih izbora u Hrvatskoj 1990. godine jedan ugledni hrvatski sociolog izjavio je da će Hrvatskoj trebati tri do četiri izborna ciklusa da bi se moglo govoriti o koliko-toliko demokratskoj proceduri smjene vlasti. Može li se za predstojeće izbore dati takva ocjena i kako komentirate pojedine javno iznesene strahove da bi u Hrvatskoj moglo doći do promjene vlasti bez izbora? = Pitanje je da li je tada o promjeni ili zadržavanju vlasti bez izbora. To je ono na što bi takvo pitanje aludiralo. Kada je riječ o ciklusima izbornih pobjednika, mi zaista nismo prošli cikluse kao što su prošle druge postkomunističke zemlje i još nismo stavili sadašnju vlast na test je li spremna odreći se vlasti ako izgubi na izborima. I to je jedno važno i temeljno pitanje na koje svi građani s pravom očekuju da treba biti 'da'. To naravno ne znači da bi neka nova vlast trebala ići s dubokim čistkama u različitim tijelima. Dapače, trebalo bi osigurati stručni kontinuitet... I to će biti demokracija. Kad taj novi pobjednik ponovno izgubi možda ćemo tek tada biti sigurni da su u Hrvatskoj svi spremni odreći se vlasti mirnim putem baš onako kao što su na tu vlast i došli." (VOA)