OWEN HARRIES: NA KOSOVU SE LOMI AMERIČKA VANJSKA POLITIKA?

ZAGREB/NEW YORK, 17. svibnja (Hina) - Dok nije počela intervencija NATO-snaga protiv Jugoslavije etničko čišćenje na Kosovu nije bilo gore od onoga što su Clinton i drugi zapadni vođe mogli podnijeti s razmjernom staloženosti u Turskoj, Kašmiru, Sudanu, Ruandi i Hrvatskoj, piše u The New York Timesu urednik časopisa The National Interest Owen Harries.#L# Kosovska kriza je počela kao jedna od malih ali gadnih mjesnih razmirica koje se redovito događaju u cijelom svijetu, ali ih se obično pusti da se same razriješe, piše Harries. Kosovsko pitanje je u početku imalo samo malo geopolitičko značenje koje uzdignuto u problem koji prijeti destabilizacijom čitave američke vanjske politike, piše Owen Harries. Zahvaljujući intervenciji, tri najvažnija sastojka te politike kao što su NATO, odnošaji s Rusijom i odnošaji s Kinom su ugroženi, ističe urednik časopisa The National Interest Owen Harries. Nije potrebno poricati strahote na Kosovu da bi se shvatilo kako je groteskno da se teritoriju manjem od Connecticuta dopustilo iskrivljavanje američke vanjske politike, piše Harries i dodaje da odgovor treba potražiti u Clintonovoj vanjskoj politici koja je "zasigurno najslabiji u posljednjih 60 godina". Najveća slabost na Kosovu jest nesklonost da se prihvati da "velike ambicije ne mogu bezopasno koegzistirati sa škrtim sredstvima", ističe Harries i dodaje kako se ta slabost hrani pričama o "zastarjevanju rata kao institucije i pametnim oružjima koja će obaviti posao bez ljudskoga troška." "No trbala se pojaviti država koja ima tek mali utjecaj poput Srbije da bi pokazala kako je to pogrješno," piše u The New York Timesu urednik časopisa The National Interest Owen Harries. (Hina) mk mk