FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 15. V.-DIE PRESSE-TKO ĆE DOBITI MIR?

AT-NAPETOSTI AU 15. V.-DIE PRESSE-TKO ĆE DOBITI MIR? AUSTRIJADIE PRESSE15. V. 1999.Tko će dobiti mir?"Njemački Zeleni borili su se svom strašću. Odluka im nije pala lako. Na posljetku se većina priklonila nužnostima drame na Kosovu. Ministar vanjskih poslova Joschka Fischer i pod fizičkim se napadima pokazao kao velika vodeća osoba, Zelene je izveo iz prividnog svijeta temeljnog demokratskog teoretiziranja punog iluzija. Kada će, to su se uostalom pitali i mnogi Austrijanci, i naši lijevi odrasti u takve vodeće osobe?No i s Fischerovom pobjedom samo je skrenuta neposredna opasnost od raspada NATO-va jedinstva. Na najteže pitanje još nije odgovoreno: Kako može izgledati svršetak rata? Kako će NATO uspjeti da svoju veliku vojnu akciju na posljetku ne proigra političko-diplomatskim petljancijama? Kako moraju izgledati okolnosti da Kosove ne bude samo etapa u jugoslavenskom ratnom desetljeću, nego njegova završna točka? Zapad mora znati da samo tri stvari može staviti na vagu: jedna je svršetak bombardiranja, druga je naoružanje - ili nenaoružanje - podzemne vojske OVK, a treća je financijski osjetna pomoć u obnovi i
AUSTRIJA DIE PRESSE 15. V. 1999. Tko će dobiti mir? "Njemački Zeleni borili su se svom strašću. Odluka im nije pala lako. Na posljetku se većina priklonila nužnostima drame na Kosovu. Ministar vanjskih poslova Joschka Fischer i pod fizičkim se napadima pokazao kao velika vodeća osoba, Zelene je izveo iz prividnog svijeta temeljnog demokratskog teoretiziranja punog iluzija. Kada će, to su se uostalom pitali i mnogi Austrijanci, i naši lijevi odrasti u takve vodeće osobe? No i s Fischerovom pobjedom samo je skrenuta neposredna opasnost od raspada NATO-va jedinstva. Na najteže pitanje još nije odgovoreno: Kako može izgledati svršetak rata? Kako će NATO uspjeti da svoju veliku vojnu akciju na posljetku ne proigra političko-diplomatskim petljancijama? Kako moraju izgledati okolnosti da Kosove ne bude samo etapa u jugoslavenskom ratnom desetljeću, nego njegova završna točka? Zapad mora znati da samo tri stvari može staviti na vagu: jedna je svršetak bombardiranja, druga je naoružanje - ili nenaoružanje - podzemne vojske OVK, a treća je financijski osjetna pomoć u obnovi i za Srbiju. Sa ta tri zaloga NATO treba postići štošta: povratak izbjeglica na Kosovo - to isključuje ostanak naoružanih beogradskih snaga u pokrajini; povratak Srba, važnog europskog naroda, u krug prihvaćenih kulturnih naroda - to isključuje ostanak Miloševićeve klike na vlasti; kažnjavanje ratnih zločinaca - to nalaže nazočnost jačih međunarodnih jedinica na Kosovu; etničku stabilizaciju ostalog Balkana - za to je potreban djelotvoran, Europom raširen sustav zaštite manjina, kojega bi provodili međunarodni sudovi, primjerice onaj u Strasbourgu. Povijest će ocijeniti zapadnu akciju na Kosovu, uz uporabu navedenog kataloga. Oni koji sada traže da se prođe jeftinije, odgovorni su za to što će i idućih godina na Balkanu biti rata. Odgovorni su za to što će se Europa još godinama suočavati s izbjegličkom katastrofom milijunskih razmjera. Manevarski prostor Zapada još je u Rambouilletu bio iscrpljen do kraja. Nakon gotovo šezdeset noći bombardiranja i zamalo šezdeset dana progona, vrlo je dvojbeno jesu li odbijanje neovisnosti Kosova i ustrajanje na razoružanju OVK i dalje mogući elementi rješenja. Jedini prihvatljivi argument koji se još protivi naoružavanju kosovskih Albanaca, njihov je unutarnji antagonizam. Sve dok postoji opasnost da bi se oružje moglo uporabiti i za rješavanje unutarnjih suparništava, ima smisla čekati - iako bi mogao doći dan kad će se morati izvući zadnja karta, kako bi se Miloševića prisililo na popuštanje. Svi njegovi dosadašnji manevri samo su proizvod propagande, nikakvi pravi ustupci. Zapad je ipak prijemljiv na propagandu koja proglašava mir. A Amerikanci su poznati po tomu da ratove (uglavnom s opravdanim razlogom) dobivaju, no gube mir zbog nerazboritosti. Tako je bilo poslije Prvoga svjetskog rata, poslije Drugoga glede istočne Europe, a u Iraku do danas snose posljedice lošeg mira. Hoće li Balkan pobiti to pravilo?" - pita Andreas Unterberger.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙