BERAK, 16. svibnja (Hina) - Od 7. svibnja Berčani povratnici prosvjeduju u svojemu mjestu tražeći da doznaju istinu o sudbini najmilijih koji su nestali u Domovinskom ratu i da odgovaraju svi oni koji su počinili zločine nad Hrvatima
tijekom okupacije Berka.
BERAK, 16. svibnja (Hina) - Od 7. svibnja Berčani povratnici
prosvjeduju u svojemu mjestu tražeći da doznaju istinu o sudbini
najmilijih koji su nestali u Domovinskom ratu i da odgovaraju svi
oni koji su počinili zločine nad Hrvatima tijekom okupacije Berka.
#L#
Prosvjedi i dalje traju, a obećanja mnogih lokalnih i državnih
dužnosnika, koji su proteklih dana razgovarali s prosvjednicima,
nisu ih odvratila od želje da "pravdu traže na ulici". Danonoćno
bdijenje pred visokom betonskim križem u samome središtu mjesta kao
da je majkama, ženama, djeci i drugima koji traže svoje namilije još
više učvrstilo samopouzdanje i na površinu izbacilo svu, do sada
zbog raznih državnih interesa, potisnutu ogorčenost i susprezanje.
Sve je izbilo van onog trenutka kada su shvatili da se sudbina 29
Hrvata nestalih u srpskoj agresiji na Berak u rujnu i listopadu
1991. neće doznati tako brzo, te da će još sporije teći proces
privođenja pravdi onih koji su tijekom agresije okrvarili ruke nad
Hrvatima.
U smirivanje uzavrelih emocija prosvjednika - koji se, poput
mnoštva drugih Hrvata, teško mire s određenim ustupcima na koje je u
vezi s kažnjavanjem ratnih zločina počinjenih tijekom srpske
okupacije pod pritiskom međunarodne zajednice bila prisiljena
hrvatska država - uključila se i Katolička crkva.
"Nama su u ovom trenutku najmanje potrebne nepromišljene geste koje
bi mogle upropastiti sve ono što je do sada učinjeno u mirnoj
reintegraciji našega Podunavlja", rekao je prosvjednicima za
ovotjednog posjeta biskup đakovačko-srijemski msgr. Marin Srakić.
"Napose odlučno poručujem i molim da pravdu nipošto ne smiju u svoje
ruke preuzeti pojedinci ili ulica. Tada krećemo u nizbrdicu
nasilja", poručio je biskup Srakić.
Biskup Srakić je istaknuo kako treba imati puno razumijevanje za
probleme povratnika.
Ove ljude treba i te kako razumjeti jer su u kratkome životnom
razdoblju proživjeli mnogo teških trenutaka. Prvi se dogodio danom
progonstva, a zatim su za neke slijedila i brojna druga neugodna i
obeshrabrujuća iskustva u progonstvu. Sada, kada su se konačno
vratili u svoje domove, rekao bih da ovi ljudi proživljavaju još
jednu traumu. Oni su osjećali jedan drugi povratak, istaknuo je
biskup Srakić.
Po biskupovim riječima, jedan od najvećih problema na povratničkim
područjima za Katoličku je crkvu razrušenost do rata jakih
kršćanskih zajednica, poglavito u selima. "Zato je i jedna od
primarnih zadaća svećenika, koji se također vraćaju u nekad
zaposjednuta sela, ponovno stvaranje takvih zajednica koje bi bile
svojevrsno ishodište materijalne i duhovne obnove života na
stradalim područjima", istaknuo je biskup Srakić.
Veliku pomoć u obnovi životnih vrijednosti na tim područjima biskup
Srakić očekuje i od međuekumenskog dijaloga s Pravoslavnom crkvom,
koja je i prije rata imala jake vjerske zajednice u istočnoj
Slavoniji. Načelno se jedni i drugi slažemo da međusobnim
kontaktima i susretima pozitivno utječemo na naše vjernike da i oni
ponovno prihvate međusobni dijalog. Međutim, upravo tu na terenu
pri međusobnim susretima vjernika osjećaju se i najveći problemi.
Iako nisu svi Srbi činili zlo, stradalnici po pravilu te ljude zbog
njihove nacionalne pripadnosti indentificiraju s onima koji su
počinitelji zločina, objasnio je biskup Srakić.
Najveću zapreku u ponovnom ljudskom i dobrosusjedskom zbližavanju
Hrvata i Srba biskup đakovačko-srijemski vidi u uništenim
emocijama. "Ljudi emotivno pristupaju stvarima umjesto da stanu i
malo promisle kako je bolje imati dobrog susjeda nego dobrog ali
dalekog rođaka", rekao je biskup Srakić.
Za suživot Hrvata i Srba ponajprije se mora uspostaviti povjerenje,
istaknuo je biskup Srakić, upozoravajući da se "bez povjerenja
teško može očekivati korak naprijed u daljnjem procesu vraćanja
životnih vrijednosti i radosti u hrvatskom Podunavlju".
U tom smislu Katolička crkva organizira i seminare o uspostavi
povjerenja i povjerenja u sklopu Caritasa, gdje o pomirbi osim
predstavnika katoličke vjere stajališta iznose i pravoslavci,
evangelisti, muslimani te pripadnici drugih vjerskih zajednica i
svjetonazora. "U prvome redu, odgajamo djelatnike da bi oni mogli
odgajati vjernike na terenu i taj nam se pristup čini dobar i
opravdan", zaključio je đakovačko-srijemski biskup msgr. Marin
Srakić.
(Hina) žd gk