BARCELONA, 16. svibnja (Hina) - Osjećaj bola može se smanjiti ako se djeluje na emocije ili intelekt, piše "El Pais".
BARCELONA, 16. svibnja (Hina) - Osjećaj bola može se smanjiti ako se
djeluje na emocije ili intelekt, piše "El Pais". #L#
Voditelji istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu
"The Lancet", John Loeser, direktor Multidisciplinarnog centra za
liječenje boli sa Sveučilišta države Washington u Seattleu, i
sveučilišni profesor Ronald Melzack iz Odsjeka za psihologiju
Sveučilišta "McGill" u Montrealu (Kanada) tvrde da se problemu
kroničnog bola pristupa na pogrešan, zastarjeli način.
Oni pretpostavljaju da bol nije samo osjećaj koji receptori
ranjenoga tkiva šalju u mozak, nego je rezultat mnogo zamršenijeg
sustava u kojemu veliku ulogu ima razumijevanje i osjećaji same
osobe. Dvojica znastvenika tvrde da možemo promijeniti način
osjećaja bola i smanjiti njegov učinak ako naučimo manipulirati tim
čimbenicima.
"Danas znamo da mozak i leđna moždina mijenjaju signale bola dok
putuju od oštećenoga tkiva prema neuronima u mozgu koji su zaduženi
za njihovo prepoznavanje", kažu znanstvenici.
Put koji ti signali prolaze organiziran je u skladu s genetskim
naslijeđem, ali se stalno iznova reprogramira zbog osobnog
iskustva tijekom života.
Svaka osoba ima različit prag podnošenja bola, a razlike među
ljudima mogu biti vrlo velike. Zabilježeni su slučajevi žena kojima
nije trebala nikakva pomoć pri porodu jer uopće nisu osjetile bol, a
druge su pak od bola izgubile svijest.
No, genetički temelji nisu nepromjenljivi. "Živčani je sustav
dinamičan, nije statičan, pa se putovi kojima prolaze signali boli
stalno mijenjaju", kažu Loeser i Melzack. Tako objašnjavaju i
činjenicu da strah od bola pojačava bol kad se doista pojavi.
Zamršenost procesa nastanka bola dokazuje i činjenica da neke osobe
osjećaju kroničan bol i dugo nakon što je rana posve zarasla. To se
događa zato što je ranjavanje izazvalo promjenu rasporeda živčanih
stanica, koji ostaje takav i kad uzrok bola posve nestane. Jednako
je i s osobama kojima su amputirane ruke ili noge - one i dalje
osjećaju bol kao da ih imaju.
Loeser i Melzack iznose novu pretpostavku: u mozgu postoji
mehanizam koji stvara određene uzorke, sustave živčanih stanica,
tzv. neuromatrice, koje stvaraju mentalnu sliku tijela, a u nju
stižu signali bola i ostali osjeti. Ta bi neuromatrica mogla
objasniti činjenicu da ljudi i dalje osjećaju ruku ili nogu koju su
izgubili.
Time bi se objasnilo i podnošenje snažnog bola koji športaši
osjećaju tijekom natjecanja, a ruše se zbog njega čim ono završi.
Ako takav mehanizam postoji kod športaša, trebalo bi pokušati
reprogramirati kroničan bol jer se kod pacijenata koje muči
društveni i osjećajni čimbenici često nadovezuju na prvotni osjet
bola, pojačavaju ga i produljuju njegovu trajnost.
Pretpostavlja se i da stres ima veliku ulogu u pojavi kroničnoga
bola. Zato bi prikladna psihološka terapija mogla promijeniti
osjećaj bola.
(Hina) rug dgk