U POVODU SPOMENDANA NA BLEIBURŠKE ŽRTVE

ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - U povodu spomendana na bleiburške žrtve i žrtve Križnoga puta sutra će na Bleiburškome polju u Austriji biti služena misa. Kao i prijašnjih godina na komemoraciji se očekuju preživjeli sudionici bleiburške tragedije, izaslanstvo Hrvatskoga državnog sabora, predstavnici hrvatskih političkih stranaka i udruga te Hrvati iz Hrvatske i BiH. Tragedija na Bleiburškome polju, na kojem se 14. i 15. svibnja 1945. u zbjegu našlo oko pola milijuna hrvatskih vojnika i civila, jedna je od najvećih koja je pogodila hrvatski narod u ovome stoljeću. Oni koji su se, strahujući od osvete jugoslavenske vojske, nadali zaštiti zapadnih saveznika bili su iznevjereni.#L# Po podatcima saborske Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, jugoslavenska je vojska u drugoj polovici svibnja 1945. s austrijske granice vraćala kolone u kojima je bilo više od 200.000 zarobljenih Hrvata. Na križnim putovim zarobljenici su ubijani na mnogim mjestima pa se primjerice u Sloveniji nalazi više od stotinu takvih gubilišta. Po iskazima preživjelih svjedoka jugoslavenska je armija u šumi između Tezna i Bohove pogubila nekoliko desetaka tisuća zarobljenika koje je pokopala u protutenkovske rovove što su ih iskopali Nijemci za vrijeme rata. Ovih je dana hrvatsku javnost zaokupila vijest o otkriću masovne grobnice hrvatskih vojnika i civila ubijenih u okolici Maribora. Grobnica je otkrivena prilikom pripremnih radova na mariborskj cestovnoj zaobilaznici. Do sada je završilo iskapanje samo na deset od ukupno 70 metara dijela protutenkovskih rovova preko kojih bi trebala prolaziti buduća cesta. Patolozi ljubljanskog Zavoda za sudsku medicinu na dijelu od deset metara otkrili su 140 kostura. U okolici Maribora je sredinom svibnja 1945. ubijeno oko pedeset liječnika i studenata završnih godina Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji su se sa svojim ranjenicima povlačili iz bolnice u zagrebačkoj Krajiškoj ulici, podatci su Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Drugo veliko stratište na tome području nalazi se u podnožju Pohorja. To je područje odmah nakon rata ograđeno bodljikavom žicom, a unutar žice tlo je posuto vapnom. Zemlja je na mnogim mjestima upala te su vidljive mnoge pukotine. Strijeljanja u okolici Maribora trajala su 14 dana, a po nekim izvorima pogubljeno je 70.000 ljudi. Po riječima povjesničara Mate Rupića i Zdravka Dizdara, masovne likvidacije hrvatskih vojnika, slovenskih domobrana te dijelom zarobljenih četnika i Kozaka počele su odmah nakon predaje u Sloveniji, a nastavljene su u Hrvatskoj i u drugim republikama tadašnje Jugoslavije. Na području negdašnje države pronađeno je više od 460 masovnih grobišta hrvatskih vojnika i civilnih zarobljenika. Bez obzira na broj žrtava ta stradanja su bolna i nedvojbeno su ostavila dubok trag na hrvatskom nacionalnom biću, ističu Matić i Rupić. (Hina) ibob sšh