WASHINGTON, 14. svibnja (Hina) - Stajališta Rusije i SAD o rješenju kosovske krize nisu se bitnije približila ni tijekom najnovije misije zamjenika američke državne tajnice Strobea Talbota, ali u Washingtonu vjeruju da Moskva sada
"bolje razumije" njihova gledišta o kosovskoj krizi.
WASHINGTON, 14. svibnja (Hina) - Stajališta Rusije i SAD o rješenju
kosovske krize nisu se bitnije približila ni tijekom najnovije
misije zamjenika američke državne tajnice Strobea Talbota, ali u
Washingtonu vjeruju da Moskva sada "bolje razumije" njihova
gledišta o kosovskoj krizi.#L#
Kako je objavljeno u petak, Talbot se nakon boravka u Moskvi,
Helsinkiju, Ženevi i Bruxellesu vraća u SAD ali će se već u utorak
vratiti u Finsku na razgovore s predsjednikom Marttijem
Ahtisaarijem i posebnim ruskim izaslanikom Viktorom
Černomirdinom. Glasnogovornik State Departmenta James Rubin
izjavio je da Talbot "nipošto ne namjerava posjetiti Beograd".
Iako su u Moskvi razgovarali ne samo Talbot i Černomirdin, nego su
održani i sastanci radnih skupina, bitni rusko-američki spor oko
prekida NATO-va bombardiranja nije otklonjen. Za Ruse i Miloševića
je redosljed poteza: prekid bombardiranja pa povlačenje vojske s
Kosova. SAD i NATO ponavljaju da je stanka u napadima moguća samo
nakon što beogradski režim prihvati sve postavljene uvjete i kad
"na djelu pokaže spremnost da se sve snage brzo i potpuno povuku".
"Pokazati na televiziji tri autobusa vojnika i to proglasiti
povlačenjem zbilja je smiješno", rekao je Rubin povodom navodne
Miloševićeve odluke da počne povlačenje vojske s Kosova.
Postoje ipak znakovi da se mogući mirni rasplet kosovske krize
približava. U washingtonskim se krugovima doznaje da je vojni
savjetnik američke državne tajnice Doc Fogelsong, kao član
Talbotova izaslanstva u Moskvi razgovarao o nekim operativnim
pitanjima raspoređivanja međunarodnih snaga na Kosovu.
"Nije to još službeno planiranje na razini ministarstava obrane,
nego prethodno usklađivanje operativnih gledišta", kazao je jedan
visoki američki dužnosnik. Objasnio je da se razmišljalo o tome
koliko vremena bi jugoslavenska vojska imala za povlačenje, na koji
bi se način provjeravalo da li to čini i posebno bi li istodobno na
Kosovo ulazile međunarodne snage. Iz svega se može zaključiti da
NATO, a vjerojatno ni Rusija ne žele da na terenu zavlada "vakuum"
između jugoslavenskog povlačenja i dolaska vojnika koji bi jamčili
sigurnost, povratak izbjeglica i provedbu mirovnoga plana. Kao
moguće prijelazno rješenje ne isključuje se da međunarodni
promatrači, poput verifikacijske misije OESS-a, nadziru
srbijansko povlačenje i ujedno budu privremeni jamac reda i
sigurnosti.
Nakon helsinškog sastanka u utorak, polovicom slijedećeg tjedna za
očekivati je da će Černomirdin ponovno u Beograd. Kako sada stoje
stvari, Ahtisaari mu se neće pridružiti bar dok Milošević ne učini
još neke korake ka prihvaćanju mirnog rješenja. Zasad neslužbena,
uloga finskog predsjednika mogla bi biti odlučujuća u nekoliko
pojedinosti. Izbjegao bi se utisak o rusko-američkom natezanju,
Černomirdina bi se poštedilo uloge višestrukoga teklića - ruskog i
NATO-vog, odnosno Miloševićevog, a jugoslavenskom predsjedniku bi
se pružila prilika da mirovnu ponudu prihvati od državnika "svoga
ranga" i iz zemlje koja nije punopravna članica NATO-a.
(Hina) fp dr