FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BITNI PODACI O IZRAELU

JERUZALEM, 14. svibnja (Hina/Reuters) - Povodom općih izbora u Izraelu 17. svibnja objavljujemo bitne podatke o toj zemlji:
JERUZALEM, 14. svibnja (Hina/Reuters) - Povodom općih izbora u Izraelu 17. svibnja objavljujemo bitne podatke o toj zemlji: #L# STANOVNIŠTVO (bez područja palestinske samouprave): 6.04 milijuna, 80 posto su Židovi, a ostatak otpada na Arape, kršćane i Druze. U zemlju je između 1989 i 1998. godine stiglo 903.000 imigranata, od kojih je 771.500 Židova s područja bivšeg SSSR-a. POVRŠINA (bez područja palestinske samouprave): 20.700 četvornih kilometara. Izrael na sjeveru graniči s Libanonom i Sirijom, na istoku s Jordanom, na jugu s Egiptom, dok se na zapadnoj strani prostire Mediteransko more. Izrael svojim glavnim gradom smatra Jeruzalem, u kojem živi 614.000 stanovnika (426.000 Židova i 187.000 ostalih, većinom Arapa). JEZIK: Službeni su jezici hebrejski, kojim govori većina stanovnika i arapski. VOJSKA: Smatra se da Izrael ima najbolje obučenu i opremljenu vojsku na Bliskom istoku. Prema stranim izvješćima, Izrael posjeduje najmanje 200 komada nuklearnog oružja, oko 4000 tenkova i 780 zrakoplova. GOSPODARSTVO: Glavni izvozni proizvodi su brušeni dijamanti, lijekovi, tekstilni i elektronički proizvodi, vojna oprema, strojevi i prehrambeni proizvodi. Zemlja mora uvoziti naftu, željezo i čelik. Bruto domaći proizvod je 1998. iznosio 90.7 milijardi dolara, inflacija je dosegla 8.6 posto, a vanjski dug 13.7 milijardi dolara. POVIJEST: Država Izrael je stvorena 1948. godine, većinom od teritorija britanske kolonije Palestine. UN je 1947. podijelio Palestinu na židovski i arapski dio, pri čemu je Izrael dobio 56 posto teritorije. Arapi su takvu ponudu odbili što je rezultiralo izbijanjem prvog arapsko-izraelskog rata. Židovi su tada osvojili 75 posto Palestine, uključujući zapadni dio Jeruzalema. Jordan je aneksirao istočni Jeruzalem i Zapadnu obalu, dok je u pojasu Gaze admistrativnu vlast prigrabio Egipat. U drugom ratu, 1967. godine, Izrael je osvojio sva spomenuta područja, kao i dotad sirijsku Golansku visoravan, te egipatski poluotok Sinaj. Treći rat arapsko-izraelski rat se vodio 1973. Pet godina kasnije sporazumom u Camp Davidu, postignutom posredstvom američkog predsjednika Cartera, Izrael je Sinaj vratio Egiptu. Izrael je 1982. godine izvršio invaziju na Libanon s namjerom protjerivanja palestinskih gerilaca, koji su tamo imali svoje baze. Većina snaga povukla se tri godine kasnije, a Izrael je pod svojom kontrolom do danas zadržao južni dio Libanona. Palestinska pobuna protiv izraelske vlasti, poznata kao intifada, izbila je 1987. godine i trajala je gotovo sedam godina. Palestinsko-izraelski pregovori su počeli 1991. godine u Madridu i rezultirali su potpisivanjem sporazuma iz Washingtona ('93), Osla ('94) i Wye Plantationa ('98). Tim su dogovorima Palestinci tijekom godina polako preuzimali kontrolu nad pojasom Gaze i Zapadnom obalom. (Hina) dj nab

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙