LJUBLJANA, 14. svibnja (Hina) - Likvidnost slovenskog gospodarstva u ovoj je godini smanjena zbog manjeg deviznog priljeva iz inozemstva, a problem bi mogao postati još akutniji zbog zakona o porezu na dodanu vrijednost i zakona o
trošarinama koji stupaju na snagu 1. srpnja ove godine, ocjena je nekih slovenskih ekonomista s kojom se u potpunosti ne slažu predstavnici Vlade.
LJUBLJANA, 14. svibnja (Hina) - Likvidnost slovenskog gospodarstva
u ovoj je godini smanjena zbog manjeg deviznog priljeva iz
inozemstva, a problem bi mogao postati još akutniji zbog zakona o
porezu na dodanu vrijednost i zakona o trošarinama koji stupaju na
snagu 1. srpnja ove godine, ocjena je nekih slovenskih ekonomista s
kojom se u potpunosti ne slažu predstavnici Vlade. #L#
Po službenim podatcima vladina Ureda za makroekonomske analize,
sredstva na žiroračunima slovenskih poduzeća smanjena su za samo
tri mjeseca - od kraja prošle do kraja ožujka ove godine - za 8,6
posto, povećava se broj blokiranih računa, a dugoročni krediti
povećavaju se mjesečno za dva posto i sada čine dvije trećine
ukupnih kredita poduzeća.
U studiji, objavljenoj u publikaciji "Gospodarska kretanja" koju
izdaje Ekonomski institut Pravnog fakulteta u Ljubljani, ekonomist
Veljko Bole zato predlaže da država i središnja banka potaknu
proces povećanja kamatnih stopa kako bi stimulirale domaću štednju
uz elastičniju prilagodbu tečaja stranih valuta. "To ne bi previše
utjecalo na inflaciju", smatra Bole.
"Još uvijek smatramo da recesija u Sloveniji nije neizbježna, da će
inflacija ove godine biti 6,8 posto", ističe ministar za ekonomske
odnose u slovenskoj Vladi dr. Marjan Senjur. Po njegovoj je ocjeni
nedavno klizanje slovenskog tolara prema njemačkoj marci bilo
špekulativne naravi, a on također drži da porez na dodanu
vrijednost neće izazvati veće teškoće i nelikvidnost domaćih
poduzeća.
Senjur je u razgovoru za ljubljanski "Dnevnik" upozorio na važnost
politike tečaja na izazivanje inflacijskih očekivanja, a u vezi sa
skorašnjim uvođenjem PDV-a kaže: "Ljudi očekuju stanovit porast
cijena, pa se domaća štednja povlači u njemačku marku, a dodatni
učinak na to ima i kosovska kriza. Neki i PDV žele još prije njegova
uvođenja iskoristiti za povećanje cijena i zaraditi na tečajnim
razlikama. Na to bi pozornost morala obratiti i središnja banka".
Senjur ističe da je u ožujku u Sloveniji nakon dužeg vremena opet
došlo do rasta industrijske proizvodnje i da je poslovni optimizam
u gospodarstvu u porastu.
(Hina) fl ds