ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić potpisao je danas u Zagrebu Prijedlog za upis šibenske katedrale svetoga Jakova u UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Ta je katedrala bila predbilježena za
upis još sedamdesetih godina, ali se tek prošle godine počelo intenzivno raditi na dovršetku dokumentacije kako bi se taj spomenik kulture predložio za upis u Listu.
ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Ministar kulture Republike Hrvatske
Božo Biškupić potpisao je danas u Zagrebu Prijedlog za upis
šibenske katedrale svetoga Jakova u UNESCO-ovu Listu svjetske
baštine. Ta je katedrala bila predbilježena za upis još
sedamdesetih godina, ali se tek prošle godine počelo intenzivno
raditi na dovršetku dokumentacije kako bi se taj spomenik kulture
predložio za upis u Listu. #L#
Projekt upisa u Listu svjetske baštine vodilo je Ministarstvo
kulture, a nositelj projekta bila je Uprava za zaštitu kulturne
baštine, šibenski Konzervatorski odjel uz stručnu pomoć prof. dr.
Radovana Ivančevića.
Dokumentacija sadrži detaljan opis spomenika, obrazloženje upisa:
iskaz značajnosti, moguću poredbenu raščlambu, argumente o
autentičnosti i kriterije po kojima se predlaže upis, povijest i
razvoj spomenika, postojeće stanje očuvanosti te razne druge
tehničke i stručne podatke.
Prijedlog je fotografski dokumentiran, a autor je fotografija
istaknuti hrvatski fotograf Damir Fabijanić. U pripremi je i
snimanje dokumentarnog filma o katedrali.
Stalnom brigom stručnjaka, konzervatora Ministarstva kulture, a
posebno u obnovi kupole - simbola stradanja kulturne baštine u
Domovinskom ratu, šibenska katedrala očuvana je kako bi danas mogla
biti predložena za upis u Listu svjetske baštine, napominje se u
priopćenju iz Ministarstva kulture.
Katedrala je dio jedinstvenog spomeničkog kompleksa, organski je
urasla u tkivo grada i svojim glavnim pročeljem formira manji trg
zapadno, a sjevernim glavni gradski trg, dok visokom i vitkom
kupolom dominira u svim vizurama u donjem dijelu srednjovjekovnog i
renesansnog Šibenika. Katedrala je trobrodna, troapsidalna
bazilika, s upisanim transpetom i kupolom na križištu, te
galerijama nad bočnim brodovima.
Crkva je građena tijekom stotinu godina, od 1431. do 1535., u tri
faze, u tri stilska izraza i od trojice protomagistara, što se može
prepoznati u njezinoj vanjštini i unutrašnjosti, ali je cjelina
iznimno skladna i jedinstvena. Dojam njezine cjelovitosti prije
svega je u jedinstvu materijala jer je od podnožja zidova do svodova
i vrha kupole građena isključivo iz kamena.
Katedrala se uklapa u razvoj oblikovanja glavnog pročelja crkava
zapadnog kršćanstva i stoga se bez šibenske katedrale ne može
zamisliti povijest renesansne sakralne arhitekture u Europi.
(Hina) pp mc