VOA 13. V. NJAVRO

GLAS AMERIKE - VOA 13. V. 1999. Njavro: Građani Hrvatske moraju uskladiti svoja očekivanja s mogućnostima. Izvješćuje Bojan Klima. "U radnom posjetu Sjedinjenim Državama nalazi se Đuro Njavro, predsjedatelj Odbora Hrvatskog državnog Sabora za financije i državni proračun. Nakon razgovora u Svjetskoj banci, Međunarodnom monetarnom fondu, američkom Kongresu i američkoj Središnjoj banci, gospodin Njavro je danas u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Washingtonu održao tiskovnu konferenciju. Visoki saborski dužnosnik kaže da je upoznao svoje američke domaćine s naporima da se u Hrvatskoj očuva makroekonomska stabilnost. Zbog toga će Republika Hrvatska ubrzati privatizaciju velikih infrastrukturnih tvrtki i nekih banaka, a svoju će proračunsku potrošnju prilagoditi raspoloživim sredstvima. Hrvatska želi da se u privatizaciju uključe i američke tvrtke i banke. Gospodin Njavro je svoje sugovornike upoznao s očekivanjima Zagreba glede američkog i međunarodnog razumijevanja i potpore u prevladavanju sadašnjih gospodarskih poteškoća. On je rekao da je tijekom svih razgovora u Washingtonu izražavan obostrani interes da Republika Hrvatska zadrži socijalnu i gospodarsku stabilnost. Upitali smo gospodina Njavru, ako taj interes zaista postoji i u Sjedinjenim Državama, zbog čega Republika Hrvatska ne traži gospodarsku pomoć od Amerike koja na niz načina pomaže državama za čiju je stabilnost zainteresirana? = Mi jesmo naravno zainteresirani i za pomoć, posebno u onom dijelu gdje su problemi hrvatskog gospodarstva nastali izravno kao posljedica nestabilnosti i rata u našem susjedstvu. Svi znamo da je turizam jedna od izuzetno važnih grana hrvatskog gospodarstva, a da će hrvatski turizam u ovoj godini imati ozbiljne gubitke u prihodima. Čak ih procjenjujem na milijardu dolara, zbog ove nestabilnosti. Poznati su konkretni podaci iz dubrovačkog područja za uskršnje blagdane gdje su hoteli bili popunjeni na razini od 5 do 10 posto mogućnosti i gdje je bilo na tisuće otkaza. Hrvatska očekuje da joj se pomogne premostiti štetu nastalu zbog te nestabilnosti. Nakon posjeta Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu, hrvatski državni dužnosnici redovito navode pozitivne ocjene tih ustanova glede makroekonomskih pokazatelja hrvatskog gospodarstva. No što znače dobri makroekonomski pokazatelji u svakodnevnom životu hrvatskih građana koji se žale na skupoću, visoku neuposlenost ili male plaće i mirovine koje ne stižu na vrijeme? Upitali smo gospodina Njavru brine li ga činjenica što se o zdravlju hrvatskog gospodarstva možda pozitivnije razmišlja u Washingtonu nego na zagrebačkoj tržnici Dolac? = U Hrvatskoj su na djelu najrazličitije ideje i ekonomska promišljanja. Mislim da je to prirodno. Dakle, mi smo svjesni da reformu i sve te promjene vodimo u jednom demokratskom okruženju. Dapače, mislim da je sva ta polemika i među stručnim i među političkim krugovima koja se takorekoć permanentno vodi, mislim da je ona dobro došla i da ona doprinosi da odluke vlade budu promišljene i donesene u najbolje vrijeme. No, ovdje je problem kako uskladiti mogućnosti s očekivanjima. Hrvatski građani nikada ili krajnje rijetko sebe uspoređuju s mađarskim građanima, rumunjskim građanima, s bugarskim građanima, a vjerujte mi da, kada ja kao zastupnik u Hrvatskom državnom Saboru argumentirajući neke poteze naše gospodarske politike pokušam izići s brojkama, s činjenicama da je hrvatska plaća veća od mađarske, da je hrvatska prosječna placa veća od češke, veća od poljske, veća od rumunjske, veća od bugarske, onda na to dobijem samo jednu primjedbu: Da, ali manja je od njemačke, austrijske i američke (plaće)... Točno je da su cijene domaćih dobara i usluga veće nego u Rumunjskoj, ali je isto tako točno da su cijene sve međunarodne robe jednake u Rumunjskoj i u Hrvatskoj. Prema tome, vrlo teško možete nekoga uvjeriti da netko s prosječnom plaćom od 150 dolara mjesečno može kupiti više od nekog s prosječnom plaćom od 500 dolara. Dakle, problem je o usklađenosti ambicija, očekivanja i mogućnosti. (VOA)