ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Početak funkcioniranja mirovinskih fondova izravno utječe na ubrzanje događanja na tržištima kapitala. Budući da, temeljem zakonskih rješenja, fondovi minimalno 50 posto sredstava moraju ulagati u državne
obveznice RH i Hrvatske narodne banke, država mora već sada razmišljati kada će početi izdavati obveznice i za što. Potrebno je napraviti presjek obveza države i za sve dospjele obveze izdati obveznice, predložio je predsjednik Komisije za vrijednosne papire RH Ivica Smiljan na današnjem okruglom stolu "Reforma mirovinskog sustava". Skup su, u sklopu Četvrtog hrvatskog financijskog foruma, organizirali Infoinvest i financijsko-poslovni mjesečnik Banka.
ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Početak funkcioniranja mirovinskih
fondova izravno utječe na ubrzanje događanja na tržištima
kapitala. Budući da, temeljem zakonskih rješenja, fondovi
minimalno 50 posto sredstava moraju ulagati u državne obveznice RH
i Hrvatske narodne banke, država mora već sada razmišljati kada će
početi izdavati obveznice i za što. Potrebno je napraviti presjek
obveza države i za sve dospjele obveze izdati obveznice, predložio
je predsjednik Komisije za vrijednosne papire RH Ivica Smiljan na
današnjem okruglom stolu "Reforma mirovinskog sustava". Skup su, u
sklopu Četvrtog hrvatskog financijskog foruma, organizirali
Infoinvest i financijsko-poslovni mjesečnik Banka.#L#
Ako bi sada odmah počeli funkcionirati mirovinski fondovi, ističe
Smiljan, ne bi imali u što ulagati, a da bi država mogla izdavati
obveznice hitno mora riješiti problem nelikvidnosti.
Smiljan drži da nije svrhovito osnivati posebnu Agenciju za nadzor
mirovinskih fondova i osiguranja, da je taj nadzor moguće
objediniti u jednoj instituciji s Komisijom te da je također bolje
od stvaranja Središnjeg registra obveznika taj posao uključiti u
ili s radom Središnje depozitarne agencije.
Pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Snježana Plevko
podsjetila je da će se drugi i treći stup mirovinskog osiguranje
primjenjivati od 1. srpnja 2000. Mlađi od 40 godinu su obveznici
novog sustava, dok oni između 40 i 50 godina imaju pravo izbora
uključivanja u drugi stup. U prvi će se stup Hrvatskom zavodu za
mirovinsko osiguranje uplaćivati - po sadašnjoj stopi - 16,5 posto,
a u drugi stup, na osobni račun osiguranika, 5 posto bruto plaće, u
fond koji osiguranik sam izabere.
Član Povjerenstva za mirovinsku reformu, Zoran Anušić iz Svjetske
banke, napominje da je kapital za mirovinsko društvo za obvezno
osiguranje 40 milijuna kuna, a za dobrovoljno 15 milijuna kuna.
Rok od podnošenja zahtjeva do izdavanja rješenja - nakon kojeg se
može prikupljati članstvo - je 40-ak dana, a za prikupljanje se daje
maksimum 180 dana, nakon čega se društvo upisuje u registar.
Društvo za obvezno osiguranje treba 80.000 članova, a dobrovoljno
osiguranje minimum je 2000 članova.
Posao oko osnivanja fondova, rekao je Anušić, može krenuti od dana
kada Hrvatski državni sabor prihvati Statut Agencije za nadzor,
imenuje njezine članove i ravnatelja.
Zakon propisuje investicijske limite fondovima prilikom ulaganja,
napomenuo je pomoćnik ministra privatizacije Damir Ostović.
Fondovi moraju u kratkoročne i dugoročne državne obveznice RH i
HNB-a ulagati minimum 50 posto, dok je za prvoklasne korporativne
dionice i obveznice maksimum 30 posto. U inozemstvo - u strane
državne i korporativne obveznice može se ulagati do najviše 15
posto, a u kratkoročne papire i gotovinu maksimum 5 posto. Moguće je
ulaganje i u udjele investicijskih fondova, do maksimum 30 posto.
Fondovima je zabranjeno ulagati u vrijednosnice koje ne kotiraju na
burzi, nekretnine, materijalnu imovinu, vrijednosne papire izdane
od povezanih osoba mirovinskog društva i banke skrbnika.
U zakonskoj je proceduri i završni dokument za funkcioniranje novog
mirovinskog sustava, o mirovinskim osiguravajućim društvima i
isplati mirovine na temelju individualne kapitalizirane štednje.
(Hina) db ds