ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - U svezi zahtjeva Bosne i Hercegovine za izručenje Fikreta Abdića upućenog Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, ministar Zvonimir Šeparović izvijestio je danas da će odluku o tome da li će se odobriti
izručenje ili ne donijeti nakon što nadležni Županijski sud u Rijeci odluči o zakonskim pretpostavkama za izručenje.
ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - U svezi zahtjeva Bosne i Hercegovine za
izručenje Fikreta Abdića upućenog Ministarstvu pravosuđa
Republike Hrvatske, ministar Zvonimir Šeparović izvijestio je
danas da će odluku o tome da li će se odobriti izručenje ili ne
donijeti nakon što nadležni Županijski sud u Rijeci odluči o
zakonskim pretpostavkama za izručenje.#L#
Hrvatski ministar pravosuđa u današnjem priopćenju pojašnjava da
se po zahtjevu za izručenje koji je uputila BiH postupa sukladno
odredbama Zakona o kaznenom postupku kao s državom s kojom ne
postoji ugovor o izručenju.
Šeparović navodi da je 12. travnja 1999. Ministarstvo pravosuđa
zaprimilo zamolnice Ministarstva civilnih poslova i komunikacije
BiH za izručenje Fikreta Abdića, Irfana Saračevića i Šerifa
Mustedanagića, pozivajući se na "Rules of the Road" ("Pravila
puta") kao dio Rimskog sporazuma od 18. siječnja 1996.
Ministarvo unutarnjih poslova RH izvijestilo je 10. svibnja ove
godine Ministarstvo pravosuđa da je glavno tajništvo Interpola na
zahtjev Interpola Sarajevo raspisalo međunarodnu tjeralicu za
hrvatskim državljanom Fikretom Abdićem.
Šeparović dodaje da je Ministarstvo pravosuđa zaprimljenu
originalnu dokumentaciju u svezi sa zahtjevom za izručenje Fikreta
Abdića, proslijedilo 3. svibnja predsjedniku nadležnog
Županijskog suda u Rijeci. Dakle, sud temeljem Zakona o kaznenom
postupku treba utvrditi da li postoje ustavne i zakonske
pretpostavke za izručenje ili ne.
Činjenica što sudovi BiH trebaju suglasnost Haaškog suda za
pokretanje kaznenog postupka za ratne zločina, sukladno Rimskom
sporazumu, obvezuju BiH i Međunarodni kazneni sud u Haagu, a ne
odnosi se na obvezu između RH i BiH, napominje Šeparović.
Nadalje navodi da se Hrvatska obvezala na suradnju u istrazi te
progonu počinitelja ratnih zločina, ali ne i u pitanju izručenja, a
naročito ne vlastitih državljana. To bi bilo suprotno Ustavu
Republike Hrvatske, kojim je propisano da "državljan Republike
Hrvatske ne može biti prognan iz Hrvatske, niti mu se može oduzeti
državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi".
Ministar također podsjeća da RH kao stranka Europske konvencije o
izručenju, ima rezervu na čl. 6 Konvencije koji se odnosi na
izručenje vlastitih državljana te napominje da se "sukladno
rečenom ne izručuju hrvatski državljani".
Uz to u priopćenju se navodi da BiH nije stranka Europske konvencije
o izručenju od 13. prosinca 1957.
(Hina) pp ššh