BERLIN, 12. svibnja (Hina/AFP/Reuters)- Pedeseta obljetnica završetka sovjetske blokade Zapadnog Berlina, koju su zapadni saveznici slomili zračnim mostom bez presedana, u srijedu je svečano obilježena u berlinskoj zračnoj luci
Tempelhof, uz neminovne usporedbe sa sadašnjom operacijom NATO protiv SR Jugoslavije koja je istodobno stigla do svog 50. dana.
BERLIN, 12. svibnja (Hina/AFP/Reuters)- Pedeseta obljetnica
završetka sovjetske blokade Zapadnog Berlina, koju su zapadni
saveznici slomili zračnim mostom bez presedana, u srijedu je
svečano obilježena u berlinskoj zračnoj luci Tempelhof, uz
neminovne usporedbe sa sadašnjom operacijom NATO protiv SR
Jugoslavije koja je istodobno stigla do svog 50. dana. #L#
Zračni most, koji su uspostavili saveznici (SAD, Velika Britanija i
Francuska), "prvi je veliki primjer korištenja zračnih snaga u
humanitarne svrhe", rekao je britanski ministar obrane George
Robertson nakon polaganja vijenca na spomenik 70-orici
zrakoplovaca poginulih tijekom operacije koja je trajala od lipnja
1948. do 12. svibnja 1949.
Ta operacija je, po Robertsonovim riječima, pokazala da savezničko
zrakoplovstvo predstavlja "stvarnu snagu za očuvanje dobra u
svijetu, što je poruka i za sadašnju humanitarnu krizu na Kosovu".
"Na početku berlinskog zračnog mosta su govorili da ne može
uspjeti... da se to ne može učiniti samo sa zračnim snagama",
podsjetio je Robertson, poručujući skepticima "da su danas jednako
u krivu kada govore kako se samo zračnom silom ne može uspjeti na
Kosovu - kao što su bili u krivu i tada", prije pedeset godina.
Uz Robertsona, svečanosti su bili nazočni američki i francuski
veleposlanici u Njemačkoj, John Kornblum i Gerard Pruvost.
Moskva je u lipnju 1948. uvela cestovnu i željezničku blokadu
Zapadnog Berlina, kao odgovor na uvođenje njemačke marke u sektore
grada koji su držale ostale tri okupacijske sile - SAD, Britanija i
Francuska.
Od blokade, kojom je zapadne saveznice htio izbaciti iz grada,
Staljin je odustao nakon 320 dana, poglavito zahvaljujući zračnom
mostu kojim je u tom razdoblju prebačeno 2.3 milijuna tona hrane,
goriva i drugih potrebština za 2,5 milijuna Berlinčana blokiranih u
zapadnim četvrtima grada.
Kako bi zračnim putem uspjeli nahraniti i opskrbiti toliko ljudi,
saveznički su letači sa zapada Njemačke do uzletišta Tempelhof
izveli 270.000 letova, s prosječnim tempom od 200 letova dnevno.
Zračni most nastavljen je i nakon ukidanja cestovne i željezničke
blokade, pa su "Rosinenbomber" - kako su ih Berlinčani zvali,
letjeli sve do rujna 1949., pokazujući odlučnost Zapada da se
odupre pritisku Moskve.
Kriza oko blokade Zapadnog Berlina prethodila je formalnoj podjeli
Njemačke na zapadnu Saveznu Republiku, koja je 23. svibnja 1949.
obuhvatila američku, francusku i britansku okupacijsku zonu i
komunističku Demokratsku Republiku utemeljenu pet mjeseci kasnije
u istočnoj sovjetskoj zoni.
(Hina) dh ii