ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - U povodu 130. obljetnice smrti kardinala Jurja Haulika i 150. obljetnice prve učiteljske škole u Hrvatskoj koje je on bio utemeljitelj u Knjižnici "Bogdana Ogrizovića" u Zagrebu večeras je priređena
tribina "Haulik u svom i našem vremenu". Haulik je, po riječima Ivana Biondića, bio javno prešućivan, zanemarivan ili pak napadan, a činjenica je da su njegove zasluge za hrvatski narod bile goleme.
ZAGREB, 11. svibnja (Hina) - U povodu 130. obljetnice smrti
kardinala Jurja Haulika i 150. obljetnice prve učiteljske škole u
Hrvatskoj koje je on bio utemeljitelj u Knjižnici "Bogdana
Ogrizovića" u Zagrebu večeras je priređena tribina "Haulik u svom i
našem vremenu".
Haulik je, po riječima Ivana Biondića, bio javno prešućivan,
zanemarivan ili pak napadan, a činjenica je da su njegove zasluge za
hrvatski narod bile goleme. #L#
O Hauliku se pisalo rijetko, a i za života je bio napadan, jer je
podupirao Starčevićeve i Frankove ideje. Osim monografije Velimira
Deželića o Hauliku, dr. Agneza Szabo u svojoj doktorskoj
disertaciji 1988. spominje Haulika u pozitivnu kontekstu,
nazivajući ga mecenom hrvatske kulture, rečeno je.
Haulik je bio 68. zagrebački biskup, prvi nadbiskup i prvi
kardinal. Kako je rečeno, otvorio je prvu učiteljsku školu,
pokrenuo časopis Napredak, a tvorac je i prvoga katoličkog lista.
Osnovao je i prvo gospodarsko društvo i pokrenuo gospodarski list.
Dubravko Horvatić je podsjetio na Haulikov prinos u uređenju
Maksimirskog perivoja. Naime, kako je kazao Horvatić, Haulik je
1838. doveo nekoliko bečkih arhitekata, koji su napravili obrise
današnjeg Maksimira. Zbog njegova sveukupna djela Haulik bi, kako
je rečeno, trebao imati još istaknutije mjesto u hrvatskoj
povijesti i kulturi.
(Hina) kt mć