ZAGREB, 11. svibnja (Hina)- Muzej hrvatskih arheloloških starina u Splitu, u suradnji s drugim hrvatskim muzejima, priprema reprezentativnu izložbu "Hrvati i Karolinzi" u sklopu velikog europskog muzeološkog projekta "Karlo Veliki i
stvaranje Europe". Po najavi organizatora i priređivača, izložba će biti održana od prosinca 2000. do svibnja 2001.
ZAGREB, 11. svibnja (Hina)- Muzej hrvatskih arheloloških starina u
Splitu, u suradnji s drugim hrvatskim muzejima, priprema
reprezentativnu izložbu "Hrvati i Karolinzi" u sklopu velikog
europskog muzeološkog projekta "Karlo Veliki i stvaranje Europe".
Po najavi organizatora i priređivača, izložba će biti održana od
prosinca 2000. do svibnja 2001.#L#
Cilj je toga projekta, kako je istaknuto na današnjoj konferenciji
za novinare u Ministarstvu kulture, da se sličnim manifestacijama u
nekoliko gradova Europe obilježi 1200. obljetnica krunjenja Karla
Velikoga.
Ta iznimna povijesna ličnost, nesumnjivo najveći franački vladar,
u velikoj je mjeri izmijenila političke, duhovne i kulturne
prostore onodobne Europe. Karlove početne ideje u stvaranju
zajedničke Europe u mnogočemu su srodne današnjim europskim
integracijskim procesima, pa je to i jedan od glavnih razloga da je
glavni pokrovitelj cijelog projekta Europska komisija, rečeno je
na konferenciji.
Osim Splita, u tom velikom projektu sudjeluju još četiri europska
grada: Paderborn u Njemačkoj, Brescija u Italiji, Barcelona u
Španjolskoj i York u Engleskoj. U svim tim gradovima u tijeku 1999.,
2000. i 2001. organizirat će se izložbe slične tematike.
Tema izložbe "Hrvati i Karolinzi" u prvome je redu umjetnost i
kultura karolinškog doba na hrvatskim prostorima, od zadnje
četvrtine 8. do zadnje četvrtine 9. stoljeća. U tim vremenskim
okvirima posebno će biti obrađene hrvatske teritorijalne jedinice
- Istra kao dio Furlanske marke, Panonija i odnosi s tamošnjim
Avarima i Dalmatinska Hrvatska i njezini odnosi s bizantskom
Dalmacijom.
U tri osnovne sekcije, slijedeći povijesna događanja preko
originalnih izložaka, na izložbi će biti predstavljeno više od 1800
različitih predmeta - liturgijskog kamenog namještaja nastalog pod
utjecajem franačkog misionarskog djelovanja, epigrafskih
spomenika koji neposrednije svjedoče o ulozi franačkih misionara u
pokrštavanju na hrvatskim prostorima i uspostavi crkvene
organizacije, vrlo rijetki liturgijski predmeti karolinškog
obilježja, primjerci oružja i konjaničke opreme nastale po
karolinškim uzorima, predmeti umjetničkog obrta i dnevne uporabe i
na kraju primjerci karolinškog i suvremenog bizantskog novca.
Jedan od važnih segmenata izložbe bit će i pisana i spomenička građa
koja je Hrvatsku povezivala s karolinškim svijetom.
Izložba će pokazati da je Hrvatska pripadala perifernoj zoni
karolinškog imperija, zoni koja je graničila s Bizantom, a koja je
postupno doživjela svoje osamostaljenje u državu u prvim
stoljećima nastanka Europe.
O izložbi su, uz ministra Biškupića, govorili ravnatelj Muzeja
hrvatskih arheoloških starina u Splitu Ante Milošević, Ivan
Jurković s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i
ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Ante Rendić Miočević.
(Hina) ta mc