US NYT 10.V.PAPIN POSJET RUMUNJSKOJ

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 10. V. 1999. Papin posjet pridonosi nadi u budućnost sa Zapadom "Dok je papa Ivan Pavao II. molio na pravoslavnoj nedjeljnoj misi na otvorenom uz patrijarha Teoctista, Cristian Andrei (40) ispitivao je taj povijesni događaj iz perspektive Mamona", piše Alessandra Stanley. "'Mislim da bi to možda moglo privući nove ulagače', rekao je Andrei, rumunjski izvršni dužnosnik u američkom ulagačkom fondu, dok je ispijao kavu u McDonaldu sa ženom i njihovim trinaestogodišnjim blizancima. 'Rumunjskoj trebaju dobar publicitet i profiti, a ovaj posjet to može donijeti. On pokazuje da Zapad može vjerovati Rumunjskoj. To je mjesto na Balkanu dovoljno sigurno za Papin posjet.' (...) Papin je posjet među ostalim bio i prigoda da se uživa u rijetkoj međunarodnoj pozornosti i da se istakne da Rumunjska pripada Europi. Od početka rata na Kosovu, rumunjska je vlada to opetovano pokazivala, otvorivši svoj zračni prostor snagama NATO-a i poštujući naftni embargo protiv Jugoslavije. No to je nezgodan položaj za bivšu komunističku zemlju koja dijeli granicu i pravoslavnu vjeru sa Srbijom, te ima vlastite etničke napetosti koje vriju. Papa Ivan Pavao Drugi svojim zračenjem, osim što je privukao više od 100.000 ljudi na pravoslavnu misu na Trgu jedinstva i dvostruko više na rimokatoličku misu kojoj je pribivao patrijarh u nedjelju poslijepodne, oduševio je čak i oprezne pravoslavne nacionaliste. Rumunji svih vjera posjet smatraju nagradom za manje ugodne usluge učinjene zapadnom savezu kojemu se Rumunjska jednog dana nada priključiti, nakon gorkog razočaranja jer nije uspjela ući u prvi krug postkomunističkih zemalja, kad su u ožujku Česi, Poljaci i Mađari primljeni u NATO. Predsjednik Emil Constantinescu, geolog, koji je na položaj izabran 1996., s mandatom da pokrene klimavu tranziciju Rumunjske u demokratski kapitalizam, rekao je isto pozdravivši u petak Papu. On je posjet opisao kao, među inim, 'znak vaše zahvalnosti za mudrost i ravnotežu koju je Rumunjska pokazala za teških i nemirnih godina ovoga svršetka stoljeća'. Rumunji su bili veoma razočarani kad su odbijene njihove nedavne ponude o početku pregovora za priključenje NATO-u i EU-u. Od početka rata, međutim, zapadni vođe govore da Rumunjska zaslužuje drugu priliku. Britanski premijer Tony Blair posjetio je Bukurešt 4. svibnja i opisao Rumunjsku kao 'uzornu partnericu i buduću saveznicu' NATO- a. Rekao je da želi da Rumunjska bude na brzoj cesti za priključenje NATO-u, a obećao je također poduprijeti rumunjske pregovore za priključenje EU. Rumunjska vlada zatražila je od MMF-a da poveća njezine zajmove, što će vjerojatno biti odobreno. Bukurešt pomno prati koliko rat, koji je uništio trgovinu i zaustavio transport Dunavom, stoji njezino izmučeno gospodarstvo. Zoe Petre, savjetnica za vanjske poslove predsjednika Constantinescua, izjavila je da su vladini ekonomisti procijenili da Rumunjska tjedno gubi 500.000 dolara zbog bombardiranja. Ona misli na poslijeratne prilike. 'Ne radi se toliko o tome hoće li nam Zapad vratiti novac', rekla je ona. 'Postoje drugi i zanimljiviji načini, poput jamčenja da je Rumunjska zaista uključena u obnovu gospodarstva na Balkanu.' Gospodarske brige su iznad svega u Rumunjskoj, gdje su visoki porezi, loša birokracija i niske plaće (prosječno manje od 100 dolara mjesečno) rumunjsku tranziciju u kapitalizam učinili sporijom od tranzicije susjeda poput Bugarske ili Mađarske. Vlada je nedavno pokušala ubrzati proces privatizacije, no postoji dosta sumnji o tome koliko duboko takve reforme zaista idu, u zemlji koju je dugo gušila komunistička diktatura Nikolaja Ceausescua, svrgnutog 1989. 'Mnogo je lakše pozvati Papu nego obnoviti gospodarstvo', izjavio je Stelian Tanase, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Bukureštu. No on je također usredotočen na prednosti rata. 'NATO treba našu potporu, a mi trebamo njihov novac', izjavio je on. 'Obični su ljudi protiv bombardiranja, no to zapravo nije previše pametno. Možda ću zvučati cinično, no želimo li biti primljeni u NATO i EU, ono što zaista trebamo veoma je dugačak rat.' No ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se velika većina Rumunja oštro protivi bombardiranju NATO-a. 'Mislim da je to užasno', izjavio je Daniel Voinea, 21-godišnji student umjetnosti koji radi u knjižnici. 'Te bombe ubijaju nevine ljude. Gledamo to na televiziji i znamo koliko nam je taj rat blizu.' On je izrazio bojazan koju mnogi Rumunji dijele. U rumunjskom području Transilvaniji postoje napetosti s etničkim Mađarima. 'Transilvanija nije Kosovo', izjavio je on, 'to nije baš isto, no ono što se tamo događa moglo bi jednog dana potaknuti nešto slično ovdje.' Papa je u Rumunjskoj kritizirao bombardiranja NATO-a, no Rumunji ga svejedno drže glasom Zapada. U Clejani, malom selu oko 40 kilometara izvan Bukurešta, skupina od 300 srpskih i rumunjskih ljevičara prosvjedovala je protiv Papina posjeta za vrijeme komemorativne pravoslavne mise za srpske žrtve bombardiranja NATO- a. No tijekom trodnevnog Papina posjeta takve su demonstracije bile rijetke. 'Papa je sad vidio da smo svi mi kršćani zajedno', rekao je sedamdestogodišnji umirovljeni javni službenik. 'A mi Rumunji vidimo da naša zemlja ima pohvalu zapadnog svijeta, uključujući i važnu međunarodnu organizaciju poput Vatikana."