ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Izložba "Hrvatska glagoljica i ćirilica" otvorena je večeras u riznici Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu, u sklopu 28. konferencije ABDOS-a (Radne zajednice knjižnica i dokumentacijskih
centara za istraživanje istočne, srednjoistočne i jugoistočne Europe koja se od 10. do 13. svibnja održava u NSK.
ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Izložba "Hrvatska glagoljica i
ćirilica" otvorena je večeras u riznici Nacionalne i sveučilišne
knjižnice (NSK) u Zagrebu, u sklopu 28. konferencije ABDOS-a (Radne
zajednice knjižnica i dokumentacijskih centara za istraživanje
istočne, srednjoistočne i jugoistočne Europe koja se od 10. do 13.
svibnja održava u NSK.#L#
Među stotinjak izložaka rukopisne i tiskane građe nalaze se i
najvrjedniji: Vinodolski zakon, Krčki statut, Istarski razvod,
Poljički statut, Greblov Kvarezimal, Misal po zakonu Rimskog dvora
iz 1493. (treća hrvatska tiskana glagoljska knjiga), Misal hrvacki
iz 1531., prvi cjelovit hrvatski prijevod Novog zavjeta na
glagoljici iz 1562. i na hrvatskoj ćirilici 1563.
NSK, čuvar hrvatske pisane baštine, večerašnjom izložbom pokazuje
dio povijesnih osobitosti hrvatskog identiteta, kazao je ravnatelj
NSK Josip Stipanov, dodavši kako su hrvatska povijest i kultura
nezamislive bez glagoljice i hrvatske ćirilice, koje su bile i
ostale jedan od naših vanjskih znakova prepoznavanja.
Autor izložbe Ivan Kosić podsjetio je da su rijetki narodi koji su
se u tijeku svoje povijesti kao Hrvati izražavali na hrvatskome,
latinskom i staroslavenskom, te na trima pismima - glagoljici,
hrvatskoj ćirilici i latinici. Svi rukopisi na glagoljici i
hrvatskoj ćirilici iz fundusa NSK mogli bi se, po Kosićevim
riječima, razvrstati u "Acta Croatia", brevijare, pisma,
kalendare, molitvenike, zakonike i statute, hagiografije,
heraldike, katekizme, registre, zbornike i drugo.
Među knjigama u raritetnoj zbirci posebno mjesto zauzimaju
hrvatske inkunabule - Misal iz 1483. i Brevijar iz 1493.
Nakon izložbe Zagrebački solisti izveli su koncert.
(Hina) tk mć