FR LIBERATION 8/9.5.PAPA U RUMUNJSKOJ

FRANCUSKA LIBERATION 8./9. V. 1999. Papa naučava u pravoslavnoj zemlji Marc Semo izvješćuje o Papinu trodnevnom posjetu Rumunjskoj. Iz napisa izdvajamo: "Događaj je povijesni: prvi put nakon raskola, prije devetsto godina, jedan papa dolazi u zemlju s velikom pravoslavnom većinom (87 posto pučanstva). Ivan Pavao II. želi svakako poći u Rusiju prije smrti; u očekivanju tog događaja stiže u Rumunjsku, kao i na početku svog pontifikata opsjednut mišlju o duhovnoj obnovi Europe oko kršćanskih vrijednosti koje su zajedničke Crkvi na istoku i na zapadu. (...) Rumunjske vlasti koje su u velikom broju nazočne na obredima, radosne su zbog tog posjeta koji pravoslavnoj, ali ne slavenskoj, Rumunjskoj omogućuje da podsjeti na svoje romansko podrijetlo i želju da se priključi Zapadu. Političari su bili jednodušni, među njima i bivši komunisti Iona Illiescua iz oporbe koji pozdravljaju taj 'novi korak u ekumenskom dijalogu'. No predsjednik Emil Constantinescu iz Seljačke narodne stranke (kršćanski demokrati), morao se potruditi da uvjeri Pravoslavnu crkvu koja je u najmanju ruku suzdržana. 'Ona je uvijek bila uz vlast, kakva god ona bila, pa se na koncu nije mogla protiviti posjetu', podsmjehuje se Rodica Paladae, direktorica liberalnog tjednika '22'. Službeno, čitava je hijerarhija zadovoljna zbog ovog događaja, ali u Rumunjskoj, kao i u drugim pravoslavnim zemljama, Crkve se plaše dinamike katolika koji su bogatiji, bolje organizirani, a napose djelatniji u društvu. 'Njihov je prozelitizam snažan. Pravoslavci su više trpjeli u doba komunizma jer nisu, poput katolika, uživali zaštitu iz međunarodnog središta. No, unatoč tomu, moramo isticati zajedničku baštinu, valorizirati naše dodirne točke, mi koji smo više kontemplativni i oni koji su borbeniji', ističe otac Gheorghie Dragulin, profesor na teološkom fakultetu u Bukureštu. Odnosi između katolika i pravoslavaca u Rumunjskoj posebno su teški zbog tzv. unijatske crkve koja je nastala koncem 17. stoljeća u istočnom dijelu Austro-Ugarskog Carstva tako što se dio domaćih pravoslavaca, koji su zadržali svoj obred, priključio Rimu. Popovi su ih mrzili, a Rumunjski su ih komunisti strašno progonili, pa su 1948. zabranili unijatsku crkvu, a sva njihova dobra dali pravoslavcima. Danas ih je u Rumunjskoj službeno 250 tisuća (zapravo tri puta više, ako je vjerovati njihovim biskupima), a žive u Transilvaniji koju Papa neće posjetiti. Službeno, razlog je vrijeme i zdravlje. Zapravo, Papa ne želi poticati napetosti, a pri samom je dolasku izrazio 'nadu da će njegov posjet pomoći da zacijele rane nanesene odnosima između Katoličke i Pravoslavne crkve prije pola stoljeća.'"