ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Niti jedan član židovske zajednice u Albaniji nije stradao u holokaustu tijekom Drugoga svjetskog rata, a i Židovi koji su za holokausta izbjegli u Albaniju u toj su zemlji našli spas od pogroma. I dok je
opće poznato da su Danci uspjeli spasiti cijelu svoju židovsku zajednicu i za to, kao jedini europski narod, dobili odličje "Pravednik među narodima", do sada se malo znalo o zaslugama Albanaca u spašavanju Židova u Drugome svjetskom ratu. Knjiga američkoga Židova Harveya Sarnera "Spas u Albaniji - sto posto Židova u Albaniji spašeno od holokausta", svjedočanstvo je tih zasluga i prinos prevladavanju dosadašnjega neznanja.
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Niti jedan član židovske zajednice u
Albaniji nije stradao u holokaustu tijekom Drugoga svjetskog rata,
a i Židovi koji su za holokausta izbjegli u Albaniju u toj su zemlji
našli spas od pogroma. I dok je opće poznato da su Danci uspjeli
spasiti cijelu svoju židovsku zajednicu i za to, kao jedini
europski narod, dobili odličje "Pravednik među narodima", do sada
se malo znalo o zaslugama Albanaca u spašavanju Židova u Drugome
svjetskom ratu. Knjiga američkoga Židova Harveya Sarnera "Spas u
Albaniji - sto posto Židova u Albaniji spašeno od holokausta",
svjedočanstvo je tih zasluga i prinos prevladavanju dosadašnjega
neznanja. #L#
O Sarnerovoj knjizi, objavljenoj u Kaliforniji 1997., govorilo se
večeras u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović u Zagrebu na
promociji što su je zajednički organizirali Središnja knjižnica
Albanaca u RH, Unija Zajednice Albanaca u RH, Albansko kulturno
društvo u Hrvatskoj "Shkendija", Hrvatsko-albansko društvo,
Židovska općina Zagreb i Hrvatsko-izraelsko društvo. Po riječima
voditeljice Središnje knjižnice Albanaca u RH Burbuque Kelmendi,
ova neobična promocija bez nazočnosti autora, priređena je u
trenutku egzodusa albanskoga naroda sa željom da se drugi, ali i
sami Albanci, upoznaju s humanošću albanskoga naroda iskazanom
prema židovskome narodu.
Tajnik albanskoga veleposlanstva u Zagrebu Orhan Zarshati,
istaknuo je da promocija svjedoči o dobrim odnosima dvaju naroda sa
starim korijenima. Država Izrael, rekao je Zarshati, priznala je
zasluge Albancima zato što su spasili brojne Židove.
Predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskh općina
u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus zahvalio je Albancima za sve što su za
Židove učinili u Drugome svjetskom ratu. Kraus je izrazio
suosjećanje s albanskim narodom u trenutku njihova egzodusa,
rekavši da židovska zajednica u Hrvatskoj proživljava boli
albanskoga naroda, ali i vjeruje u povratak Albanaca na njihova
ognjišta.
Prostor današnje Albanije Židovi su naseljavali u nekoliko
"valova", od kojih se prvi bilježi još u 1. st., rekao je
predsjednik Hrvatsko-albanskoga društva dr. Aleksandar
Stipčević. Od kada su se Židovi naselili na albanskom prostoru
nikada nisu bili izloženi nikakvom obliku ugroženosti. Zašto je
tomu tako i gdje su korijeni takvog odnosa Albanaca prema narodu
koji je tijekom svoje duge povijesti tako često bio proganjan?
Odgovor na to pitanje Stipčević nalazi u načelima narodnoga
zakonodavstva i običaja Albanaca po kojima je svaki gost svetinja,
a posebno gost u opasnosti.
Ovu vrijednu knjigu treba što prije prevesti na hrvatski jezik s
engleskoga izvornika, drži predsjednik Hrvatsko-izraelskog
društva Mihael Montiljo. Albanci su pomogli Židovima u najtežim
trenucima, a Židove su spašavali svi Albanci, bez obzira na vjersku
pripadnost, tj. Albanci islamske, katoličke i pravoslavne vjere.
U knjigu "Prevednika među narodima", odnosno najviše priznanje
koje Država Izreal dodjeljuje nekom ne-Židovu, upisani su i brojni
Albanci, rekla je Julija Koš, voditeljica knjižnice zagrebačke
Židovske općine. Dodjelom toga priznanja između Pravednika i
židovskoga naroda stvara se vječna veza, koja je stvorena i između
albanskih Pravednika i Židova.
(Hina) ip dd