ALEKSOVSKI: NAKON TRI GODINE NAPOKON NA SLOBODI

DEN HAAG, 7. svibnja (Hina) - Zlatko Aleksovski, bivši upravitelj zatvora u Kaoniku, u petak je, nakon gotovo tri godine pritvora, odlukom haškog suda ponovno na slobodi. #L# "Nakon što sam bio tri godine lišen slobode - Kako se osjećam? Sretan sam i sutra se vraćam u Lijepu našu", kazao je za Hinu Aleksovski nakon što je nešto poslije 15.00 sati izašao iz pritvora Medjunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY). Aleksovski je u pratnji svojih odvjetnika, nakon izlaska iz pritvora, na Sudu dovršavao formalnosti, i stoga, kako je kazao, prve sate na slobodi provodi "slaveći s nogu". Sudsko vijeće ICTY izreklo je u petak Aleksovskom zatvorsku kaznu od dvije i pol godine za povrede ratnog prava i običaja. Ono je naložilo njegovo trenutačno puštanje na slobodu jer je u pritvoru dosad proveo gotovo dvije godine i 11 mjeseci. Aleksovski, 39, je proglašen nedužnim za dvije točke optužnice koje su ga teretile za povrede ženevskih konvencija, dok je krivim proglašen za maltretiranje zatočenika u vojnom logoru Kaonik pokraj Busovače u 1993. te za propuste u sprječavanju podredjenih da to učine kao i za propuste u njihovu kažnjavanju. Aleksovski se u subotu, u pratnji supruge Vesne, u Hrvatsku vraća redovitom linijom Croatia Airlinesa. Sreću nije krila ni njegova supruga Vesna, koja je s javne galerije pratila izricanje presude, a muža je dočekala na izlazu iz zatvora. "Presretna sam što će najzad doći kući i biti s nama", kazala je po završetku sudjenja Vesna Aleksovski. Obrana Zlatka Aleksovskog ocijenila je u petak da je suđenje bivšem upravitelju zatvora u Kaoniku pred sudskim vijećem koje vodi Almiro Rodrigues, bilo "fer i pravedno". Suđenje je, kazali su odvjetnici Goran Mikuličić i Srđan Joka, omogućilo svim stranama da "iznesu sve argumente i koriste sva svoja prava". Mikuličić i Joka zadovoljni su i brzim djelovanjem suda koje je u samo dva dana sazvalo raspravu na kojoj je objavljena presuda, kao i odlukom da se njihov branjenik odmah pusti na slobodu što je, kazao je Joka, pokazalo u kojoj mjeri se sud brine o pritvorenicima. Samom presudom odvjetnički je dvojac "zadovoljan dvotrećinski", aludirajuci na oslobadjanje po dvije od ukupno tri točke optužnice. Oni su najavili da će uložiti žalbu na presudu i izrečenu kaznu. Kao iznimno značajan element odluke sudskog vijeća Mikuličić je izdvojio to što suci drže da tužiteljstvo nije dokazalo da se na prostoru Lašvanske doline u 1993., vremenu koje pokriva optužnica, odvijao međunarodni sukob. Stoga su otpale i točke optužnice koje su se odnosile na povrede ženevskih konvencija. "Nevjerojatno je značajno da je vijeće prihvatilo stajalište obrane da se ne radi o međunarodnom sukobu i to će imati reperkusije ne samo na ovaj predmet nego i na sve predmete koji su izvorno potekli iz prve zajedničke optužnice za Lašvansku dolinu", ocijenio je Mikuličić. Prvotna optužnica protiv bosanskih Hrvata iz 1995. tijekom vremena podijeljena je na više zasebnih tako da se, uz Aleksovskog, na tri odvojena suđenja sudi Tihomiru Blaškicu, Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, te u slucaju "Kupreškić i ostali" skupini od šest bosanskih Hrvata za zločin u Ahmićima. Mikuličić je sada branitelj Čerkeza, bivšeg zapovjednika viteške brigade. Aleksovski je u petak na raspravi kazao sudskom vijeću da je rat u Bosni bilo teško shvatljivo ludilo. "Nisam nikada nikog mrzio niti želio da se nanese zlo", kazao je Aleksovski nakon izricanja presude. "Bio sam, jesam i želim ostati građaninom čovječanstva", poručio je bivši upravitelj kaoničkog logora. Predsjednik sudskog vijeća portugalski sudac Almiro Rodrigues poručio je na kraju suđenja da izrečena presuda "šalje jasan signal svima koji žele izbjeći obveze ako žele živjeti u civiliziranom društvu". Suđenje Aleksovskom počelo je prije 16 mjeseci, 6. siječnja prošle godine, a u pritvoru haškog suda nalazi se od 28. travnja 1997. Uhićen je 8. lipnja 1996. u Splitu. Tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije koncem ožujka u svojoj je zavržnoj riječi zatražilo od sudskog vijeća kaznu od najmanje deset godina zatvora za Zlatka Aleksovskog. Optužnica je teretila Aleksovskog za povrede ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja, a konkretno za poticanje i naređivanje nezakonitih postupaka prema muslimanskim zatočenicima u Kaoniku u prvoj polovici 1993., uključujući i upućivanje civila i vojnika na kopanje rovova, korištenje ljudi kao živog štita, pljačku, fizičko zlostavljanje i ubijanja. Aleksovskom su na teret stavljana, po zapovjednoj odgovornosti, nedjela koja su u zatvoru počinili čuvari, pripadnici vojne policije. Obrana Zlatka Aleksovskog u svojoj je završnoj riječi u ožujku zatražila oslobađajuću presudu ocijenivši da tužitelji nisu dokazali nijednu točku optužnice protiv bivšeg upravitelja vojnog zatvora u Kaoniku pokraj Busovače. Dok je tužitelj Grant Niemann tvrdio da je za krivnju Aleksovskog irelevantno je li u srednjoj Bosni bio međunarodni ili unutarnji sukob, obrana je smatrala da je za optužbe o povredi ženevskih konvencija potrebno prvo dokazati da se radilo o međunarodnom sukobu. Aleksovski, po struci sociolog, rođen je 1960. u Pakracu. Oženjen je i otac dvoje djece. (Hina) ps sl