ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Ukupan makroekonomski ambijent u ovoj godini neće pogodovati promjeni nepovoljnih tendencija u hrvatskom gospodarstvu prenijetih iz 1998. godine intenzitetom koji bi bio dostatan da spriječi pad prosječne
razine privredne aktivnosti, ocjena je iz Makroekonomske prognoze Privredne banke Zagreb (PBZ).
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Ukupan makroekonomski ambijent u ovoj
godini neće pogodovati promjeni nepovoljnih tendencija u hrvatskom
gospodarstvu prenijetih iz 1998. godine intenzitetom koji bi bio
dostatan da spriječi pad prosječne razine privredne aktivnosti,
ocjena je iz Makroekonomske prognoze Privredne banke Zagreb
(PBZ).#L#
Glavni ekomomist PBZ-a Željko Rohatinski očekuje smanjenje bruto
domaćeg proizvoda za 1,5 posto realno, uz nepovoljene tendencije
gotovo svih osnovnih ekonomskih pokazatelja. Ipak, napominje, u
ovom je trenutku na sceni previše nepoznanica neekonomskog
karaktera, a sa snažnim ekonomskim utjecajima, da bi te prognoze
mogle biti pouzdane.
Analizom se ukazuje na to da bi ove godine industrijska proizvodnja
i prijevoz mogli bi biti niži za tri posto, turistički promet za
četiri posto, a promet u trgovini na malo za otprilike 3,5 posto.
Negativni trend predviđa se i kod izvoza roba i usluga i to za 5,2
posto, uvoza do sedam posto, dok bi se devizne neto rezerve umanjile
za 11,6 posto.
Iskazano nominalnim pokazateljima, prognozira se da će hrvatski
bruto domaći proizvod iznositi 20,3 milijarde američkih dolara,
što je gotovo milijardu dolara manje nego u 1998. godini. Očekuje se
smanjenje izvoza roba i usluga na 8,1 milijardu dolara, uvoza roba i
usluga na deset milijardi dok bi inozemni dug krajem godine mogao
dosegnuti razinu od 8,6 milijardi dolara.
Rohatinski je mišljenja kako nije nerealno očekivati da ukupan ulaz
inozemnog kapitala u Hrvatsku ove godine premaši jednu milijardu
dolara neto iako je to zbog političke situacije u regiji i kretanja
na svjetskim financijskim tržištima teško predvidjeti.
U kontekstu tih pokazetelja u PBZ-u očekuju daljnji rast
nezaposlenosti do prosječne stope od 19 posto. Samo za usporedbu,
prosječna stopa nezaposlenosti u 1995. godini iznosila je 14,5
posto, u 1996. 16,4 posto, a u 1998. 17,6 posto.
Kako će se razvijati i koliko će trajati sadašnja kriza na Kosovu, u
kojoj je mjeri međunarodna zajednica spremna pomoći zemljama koje
ta situacija ekonomski najviše pogađa, kako inozemni investitori
procjenjuju rizik izravnih ulaganja, koliko je moguće smanjiti
neke proračunske rashode, a da to ne ugrozi socijalnu stabilnost i
političke interese - samo su neka pitanja koja po mišljenju
stručnjaka PBZ-a traže odgovore.
Bez tih odgovora prognoze koje se zasnivaju na ekonomskim
parametrima mogu ukazati na vjerojatni smjer njihovog budućeg
kretanja, ali teško i na njihovu preciznu numeričku vrijednost,
zaključak je Makroekonomskih prognoza PBZ-a.
(Hina) dju ds