FR-LIBERATION 6.5.EUROPA I BALKAN

FRANCUSKA LIBERATION 6. V. 1999. Europa treba prihvatiti Balkan "Jacques Chirac i francuska vlada predlažu da Europska unija sutra preuzme brigu o prijelaznoj upravi Kosova oslobođenog od krvnika. Taj izvrstan prijedlog znači da bi EU osigurala obnovu jednog društva i gospodarstva. No on dobiva pravo značenje samo ako pođemo dalje: mi moramo širom otvoriti mogućnosti za ulazak balkanskih zemalja u Europsku uniju. Taj mi se prijedlog čini nužnim želimo li ukloniti glavnu opasnost: širenje nacionalizama i ratova u jugoistočnoj Europi. No on bi naglavce preokrenuo sadašnju logiku proširenja koja se sastoji u tomu da se prvo primaju gospodarski najrazvijenije zemlje (Poljska, Mađarska...), da se siromašnije pušta da čekaju (Rumunjska, Bugarska) i da se pokazuje velika škrtost glede solidarnog financiranja. Mi predlažemo posve drugačiji postupak (koji se oslanja na značajne radove Jackyja Fayollea i Središta za istraživanje europske politike). Sve bi zainteresirane države, a možda i područje - Makedonija, Albanija, Kosovo... - u kratkom roku mogle postati pridružene članice Europske unije. Odmah bi se pripremio ulazak u zajedničke političke ustanove. Unija bi preuzela izravnu odgovornost za organizaciju i jačanje temelja pravne države u tim zemljama i područjima. Ona bi našim društvima omogućila da se susretnu i pobratime. Ona bi preuzela glavninu financiranja obnove i razvitka. Privatizacija i prihvaćanje zapadnih pravila nadmetanja više ne bi bili uvjet. Unija bi prihvatila raznolikost gospodarskih sustava. Čas bi bila partner vladama koje djeluju (kao sada u Makedoniji); čas bi bila zadužena za mnogoliku pomoć (Albanija); čas bi izravno osiguravala protektorat (Bosna, Kosovo). Pitanje granica više ne bi bilo nepremostiva zapreka, ono bi bilo manje važno kada bi se bilo u istoj zajednici. Na Bugarsku i Rumunjsku čiji je pristup odgođen iza 2005., ta bi se originalna formula ulaska u Uniju kao pridruženih članica trebala primijeniti odmah. Za Hrvatsku i Srbiju, gdje bi to bilo teže, izbor demokracije bio bi obvezan uvjet za priključenje Europskoj uniji. Najvažnije je financijsko pitanje. Financijski izgledi za europski proračun u razdoblju 2000-2006., ne odgovaraju. Marshallov plan koji predlaže Gerhard Schroeder ne ulazi u Agendu 2000. Trebat će financirati izobrazbu i opremu javnih uprava, infrastruktura, jamčiti privatna ulaganja. Da bi otprilike naznačili razmjere, povećanje proračuna od 50 posto koje je predviđeno za razdoblje od 2000. do 2006. za čitav tijek predprimanja i primanja, iznosi pet milijarda eura na godinu. To je deset posto BDP-a novih pridruženih članica. To bi značilo povećati europski proračun sa 1,27 na 1,33 posto BDP-a petnaestorice. Ili jedan radni dan svakog Europljanina na godinu za Balkan. Je li to nesavladiv napor da bi se izgradio trajan mir? (...) Europeiziranje Balkana nas obvezuje da ubrzamo izgradnju političke zajednice koja će imati zajedničko viđenje i snagu. Europski je institucionalni sustav slab i trošan: treba, dakle, što prije ojačati zajedničke ustanove, povećati njihove ovlasti, ali i njihovu legitimnost i nadzor. To je moguće i prihvatljivo samo ako možemo stvoriti europsku demokraciju gdje će većinsko glasovanje zahtijevati prethodnu javnu raspravu o političkom izboru, gdje će se moći razviti inicijativa i mogućnost predlaganja građana i čimbenika civilnog društva, gdje će čelnici morati polagati račune i moći će biti kažnjeni. Ukratko: ili ćemo početi graditi europski savez, ili ćemo potonuti u teoriji slobodne trgovine praćenoj porastom nacionalizama. Budimo svjesni: budućnost demokracije u Europi određuje se na Balkanu", u rubrici 'Rasprave' piše Philippe Herzog, gospodarstvenik, europski zastupnik na kraju mandata i kandidat na listi Roberta Huea za europske izbore. Zadnja objavljena knjiga: 'Proglas za europsku demokraciju' (Atelier, 1999.)