BONN, 6. svibnja (Hina/Reuters/AP)- Ministri vanjskih poslova sedam zapadnih sila i Rusije u četvrtak su u Bonnu postigli suglasnost oko strategije rješavanja kosovske krize, na svom prvom sastanku od kako je NATO, prije šest tjedana,
počeo s bombardiranjem SR Jugoslavije.
BONN, 6. svibnja (Hina/Reuters/AP)- Ministri vanjskih poslova
sedam zapadnih sila i Rusije u četvrtak su u Bonnu postigli
suglasnost oko strategije rješavanja kosovske krize, na svom prvom
sastanku od kako je NATO, prije šest tjedana, počeo s
bombardiranjem SR Jugoslavije.#L#
Predstavnici Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta i
Rusije (G8) do suglasnosti su došli kompromisom koji je na jednoj
strani uključivao pristanak Rusije na pet poznatih zahtjeva NATO-a
za prekid bombardiranja, a na drugoj izostanak izričitog
spominjanja "vojnih snaga" za Kosovo i stavljanje konačnog
rješenja pod nadležnost Ujedinjenih naroda.
U zajedničkoj izjavi s ministarskog sastanka G8, poziva se na
"djelotvornu međunarodnu civilnu i sigurnosnu nazočnost" na
Kosovu, koja će "omogućiti i jamčiti postizanje zajedničkih
ciljeva", prvenstveno povratak svih izbjeglica. Odražavajući
zahtjeve NATO-a izjava traži "verificirani prekid nasilja i
represije na Kosovu" i povlačenje srpskih vojnih, policijskih i
paravojnih snaga. Također se poziva na prijelaznu upravu UN-a na
Kosovu i samoupravu, ali se odbacuje neovisnost.
Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer, koji je
predsjedavao sastankom G8, rekao je da NATO još neće prekidati sa
zračnim udarima na SRJ. "Još puno toga treba učiniti prije nego što
budemo u mogućnosti razmotriti prekid bombardiranja", rekao je
Fischer na konferenciji za novinare nakon sastanka.
Političko rješenje znači razvijanje pet zahtjeva koje je
Jugoslaviji postavio NATO, rekao je njemački ministar dodajući
kako će skupina G8 u najskorije vrijeme zatražiti da Vijeće
sigurnosti UN svojom rezolucijom pridonese mirnom rješenju.
"Ovo je važan korak naprijed na putu do rezolucije UN-a", dodao je.
"Rusi su prihvatili prijedlog prema kojem na terenu na Kosovu mora
biti sigurnosne prisutnosti", rekao je američki savjetnik za
nacionalnu sigurnost Sandy Berger.
Pridobijanje Rusije u zajedničku frontu znači porast diplomatskog
pritiska na jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića da
pristane na uvjete NATO-a, uključujući i oružane snage pod vodstvom
NATO-a koje će osigurati povratak izbjeglica na Kosovo.
"Ovaj je sastanak bio korak naprijed", ocijenila je na konferenciji
za novinare američka državna tajnica Madeleine Albright, posebno
ističući da Rusija sada prihvaća svih pet načela koja je NATO
postavio za rješenje krize: okončanje nasilja na Kosovu,
povlačenje srpskih snaga iz pokrajine, povratak kosovskih
izbjeglica, ulazak međunarodnih vojnih snaga i političko rješenje.
Albright je naglasila da će "NATO činiti jezgru" snaga sigurnosti,
čiji će dio biti i Rusija.
Kako bi se osigurao pristanak Rusije, u izjavi nema spomena uloge
NATO-a, no po riječima šefa njemačke diplomacije cilj su vojne
snage, a ne lako naoružani mirovnjaci UN-a.
Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook rekao je da samo
NATO može osigurati "prave zube" tim snagama. "Izbjeglice se neće
vratiti sve dok ne bude pouzdane zaštite, a to će morati biti vojne
snage".
"Rusi su na palubi. To je važan korak na dugom putu do političkog
rješenja", ocijenio je za Reuters jedan visoki zapadni diplomat.
No neki zapadni dužnosnici upozoravaju da je šest tjedana
bombardiranja ruskog saveznika Beograda, bez mandata UN, stvorilo
veliki jaz između Zapada i Moskve, koji ostaje i unatoč uspješnom
postizanju suglasnosti oko načela za rješenje kosovske krize.
Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov je nakon sastanka
donekle dao za pravo skepticima, rekavši kako do razmještanja
međunarodnih vojnih snaga na Kosovu ne može doći bez izričitog
pristanka Jugoslavije kao suverene zemlje. Iz Beograda do sada nije
bilo naznaka da bi se takav pristanak mogao dati.
(Hina) dh sd