US LAT 4. V. KONGRES I RAT

SJEDINJENE DRŽAVE LOS ANGELES TIMES 4. V. 1999. Neka Kongres odluči sada "Kongres dosljedno brani svoje pravo da ima riječ u vanjskoj politici, no kad ima priliku zauzeti stajalište u teškim pitanjima, on često radije ne čini ništa. To lukavo, oprezno izbjegavanje odgovornosti ne povećava ni vjerodostojnost, ni djelotvornost američke politike. Prošloga je tjedna donji dom Kongresa, u bizarno proturječnom nizu glasovanja, odbio prihvatiti zračni rat protiv Jugoslavije. U isto je vrijeme propustio priliku da zatraži povlačenje američkih snaga iz sukoba. Zatim je njegovo Povjerenstvo za dotacije glasovalo da se potroši 6 milijarda dolara za nastavak iste zračne kampanje koju je donji dom Kongresa odbio poduprijeti. U ponedjeljak je na red došao Senat. Suočen s rezolucijom o uporabi 'sve potrebne sile i drugih sredstava' za postizanje pobjede nad Jugoslavijom, senatori su do dugo u noć raspravljali i tad - s prešutnim blagoslovom Bijele kuće - odgodili raspravu o prijedlogu, što je parlamentarni manevar koji znači da će članovi biti pošteđeni glasovanja o rezoluciji. Većina Amerikanaca, iako sa suosjećanjem i ljutnjom reagira na zločine i protjerivanja koje kosovski Albanci trpe, dijeli nelagodu Kongresa u pogledu ulaska u rat na Balkanu. No ako se Kongres protivi ovom ratu, trebao bi imati hrabrosti to reći, jednako kao što bi trebao biti spreman javno iznijeti svoje mišljenje vjeruje li da, jednom unutra, Sjedinjene Države i njezine saveznice moraju pobijediti u sukobu, koliko god to stajalo. Umjesto toga Kongres odabire dvosmislenost. Većina republikanaca zadovoljno iščekuje ono za što smatraju da će biti koristan politički nusproizvod 'rata Clinton - Gore', kao što ga sad opisuju. Većina demokrata, koji sami pokazuju malo strasti za borbu, zadovoljni su da slijede nenadahnuto vodstvo predsjednika Clintona. Prije nekoliko mjeseci Senat je oduševljeno prihvatio Clintonovu inicijativu za proširenje NATO-a sa 16 na 19 zemalja. No koje koristi od većeg NATO-a pod vodstvom Sjedinjenih Država ako njemu nedostaje volje da odlučno pokori lokalnog tiranina poput Slobodana Miloševića i dokonča njegovo pustošenje Kosova? I kako Kongres pridonosi djelotvornoj vanjskoj politici ako odbija reći odobrava li rat protiv Jugoslavije ili misli da je to grješka? Ako je to potreban rat, kao što vjerujemo da zasad jest, Kongres bi ga trebao poduprijeti. A ako je on grješka, Kongres bi trebao imati petlje da zatraži da Sjedinjene Države iziđu. Odbijanjem da kaže što točno misli, Kongres se izruguje svom zahtjevu za odgovornom ulogom u oblikovanju vanjske politike", zaključuje uvodničar lista.