DE-RAT I GRČKA NJ 4.5. FR DOMINO NA BALKANU NJEMAČKAFRANKFURTER RUNDSCHAU4. V. 1999.Domino na Balkanu?"U Grčkoj više ne prođe ni jedan dan bez prosvjeda protiv NATO-vih bombardiranja u susjednoj Jugoslaviji. Grke ponajprije pokreće
zabrinutost da bi kosovski rat mogao izazvati učinak domina koji bi cijelu balkansku regiju bacio u kaos.Od početka atenska je vlada bez oduševljenja sudjelovala u NATO-vim bombardiranjima. Premijer Kostas Simitis se doduše ne protivi savezu, ali u svakoj prigodi upozorava da treba obustaviti vatru i vratiti se pregovorima. Simitis se time ne obazire samo na prosrpsko raspoloženje među svojim zemljacima. Također se boji da će kosovski rat ugroziti stabilnost balkanske regije.Sve je nevjerojatnije da će Kosovo ostati u jugoslavenskom državnom savezu. Pokrajina, vjeruju mnogi, bit će ili podijeljena ili će postati NATO-v protektorat. I jedno i drugo bi po grčkom stajalištu bilo opasan presedan, jer bi značilo da se diraju postojeće granice jugoslavenske federacije. Ako se kosovskim Albancima prizna puna državna autonomija, to ne bi izazvalo autonomaške težnje samo među ostalim manjinama, primjerice Albancima u Makedoniji. Turska bi
NJEMAČKA
FRANKFURTER RUNDSCHAU
4. V. 1999.
Domino na Balkanu?
"U Grčkoj više ne prođe ni jedan dan bez prosvjeda protiv NATO-vih
bombardiranja u susjednoj Jugoslaviji. Grke ponajprije pokreće
zabrinutost da bi kosovski rat mogao izazvati učinak domina koji bi
cijelu balkansku regiju bacio u kaos.
Od početka atenska je vlada bez oduševljenja sudjelovala u NATO-vim
bombardiranjima. Premijer Kostas Simitis se doduše ne protivi
savezu, ali u svakoj prigodi upozorava da treba obustaviti vatru i
vratiti se pregovorima. Simitis se time ne obazire samo na
prosrpsko raspoloženje među svojim zemljacima. Također se boji da
će kosovski rat ugroziti stabilnost balkanske regije.
Sve je nevjerojatnije da će Kosovo ostati u jugoslavenskom državnom
savezu. Pokrajina, vjeruju mnogi, bit će ili podijeljena ili će
postati NATO-v protektorat. I jedno i drugo bi po grčkom stajalištu
bilo opasan presedan, jer bi značilo da se diraju postojeće granice
jugoslavenske federacije. Ako se kosovskim Albancima prizna puna
državna autonomija, to ne bi izazvalo autonomaške težnje samo među
ostalim manjinama, primjerice Albancima u Makedoniji. Turska bi
možda zatražila grčku zapadnu Trakiju gdje živi turska manjina.
Bugarska bi mogla pokušati anektirati dijelove Makedonije ili se
sjetiti pristupa Egejskom moru na račun Grčke - zahtjev koji je u
Sofiji postavljen još poslije Drugoga svjetskog rata. A i
ultranacionalisti u Makedoniji mogli bi se osjetiti ohrabrenima za
obnovu svojih zahtjeva za sjevernom Grčkom.
"Nema izmjena postojećih granica', glasi stoga formula s kojom se
grčki političari nadaju ograničiti krizu. Jaku Srbiju i ujedinjenu
Jugoslaviju drže čimbenikom stabilnosti. No hoće li Balkan poslije
ovoga rata, ma kako on svršio, pronaći novu stabilnost, ovisit će i
o gospodarskom razvitku. Gospodarski zapostavljeni prijemljivi su
za nacionalističke prohtjeve i autonomaške težnje. No već sada se
može vidjeti da bombaški rat ne razara samo infrastrukturu
Jugoslavije. Unazađuje i gospodarski razvitak susjednih zemalja.
Pojava gospodarske bijede mogla bi izazvati nove socijalne i
etničke sukobe. Atenska vlada stoga od NATO partnera izričito
zahtijeva da već sada koncipiraju 'mini Marshallov plan' za Balkan
- program pomoći i obnove koji bi regiju trebao stabilizirati
gospodarski i politički" - piše Gerd Hoehler.