FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 4.5. FR DOMINO NA BALKANU

DE-RAT I GRČKA NJ 4.5. FR DOMINO NA BALKANU NJEMAČKAFRANKFURTER RUNDSCHAU4. V. 1999.Domino na Balkanu?"U Grčkoj više ne prođe ni jedan dan bez prosvjeda protiv NATO-vih bombardiranja u susjednoj Jugoslaviji. Grke ponajprije pokreće zabrinutost da bi kosovski rat mogao izazvati učinak domina koji bi cijelu balkansku regiju bacio u kaos.Od početka atenska je vlada bez oduševljenja sudjelovala u NATO-vim bombardiranjima. Premijer Kostas Simitis se doduše ne protivi savezu, ali u svakoj prigodi upozorava da treba obustaviti vatru i vratiti se pregovorima. Simitis se time ne obazire samo na prosrpsko raspoloženje među svojim zemljacima. Također se boji da će kosovski rat ugroziti stabilnost balkanske regije.Sve je nevjerojatnije da će Kosovo ostati u jugoslavenskom državnom savezu. Pokrajina, vjeruju mnogi, bit će ili podijeljena ili će postati NATO-v protektorat. I jedno i drugo bi po grčkom stajalištu bilo opasan presedan, jer bi značilo da se diraju postojeće granice jugoslavenske federacije. Ako se kosovskim Albancima prizna puna državna autonomija, to ne bi izazvalo autonomaške težnje samo među ostalim manjinama, primjerice Albancima u Makedoniji. Turska bi
NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 4. V. 1999. Domino na Balkanu? "U Grčkoj više ne prođe ni jedan dan bez prosvjeda protiv NATO-vih bombardiranja u susjednoj Jugoslaviji. Grke ponajprije pokreće zabrinutost da bi kosovski rat mogao izazvati učinak domina koji bi cijelu balkansku regiju bacio u kaos. Od početka atenska je vlada bez oduševljenja sudjelovala u NATO-vim bombardiranjima. Premijer Kostas Simitis se doduše ne protivi savezu, ali u svakoj prigodi upozorava da treba obustaviti vatru i vratiti se pregovorima. Simitis se time ne obazire samo na prosrpsko raspoloženje među svojim zemljacima. Također se boji da će kosovski rat ugroziti stabilnost balkanske regije. Sve je nevjerojatnije da će Kosovo ostati u jugoslavenskom državnom savezu. Pokrajina, vjeruju mnogi, bit će ili podijeljena ili će postati NATO-v protektorat. I jedno i drugo bi po grčkom stajalištu bilo opasan presedan, jer bi značilo da se diraju postojeće granice jugoslavenske federacije. Ako se kosovskim Albancima prizna puna državna autonomija, to ne bi izazvalo autonomaške težnje samo među ostalim manjinama, primjerice Albancima u Makedoniji. Turska bi možda zatražila grčku zapadnu Trakiju gdje živi turska manjina. Bugarska bi mogla pokušati anektirati dijelove Makedonije ili se sjetiti pristupa Egejskom moru na račun Grčke - zahtjev koji je u Sofiji postavljen još poslije Drugoga svjetskog rata. A i ultranacionalisti u Makedoniji mogli bi se osjetiti ohrabrenima za obnovu svojih zahtjeva za sjevernom Grčkom. "Nema izmjena postojećih granica', glasi stoga formula s kojom se grčki političari nadaju ograničiti krizu. Jaku Srbiju i ujedinjenu Jugoslaviju drže čimbenikom stabilnosti. No hoće li Balkan poslije ovoga rata, ma kako on svršio, pronaći novu stabilnost, ovisit će i o gospodarskom razvitku. Gospodarski zapostavljeni prijemljivi su za nacionalističke prohtjeve i autonomaške težnje. No već sada se može vidjeti da bombaški rat ne razara samo infrastrukturu Jugoslavije. Unazađuje i gospodarski razvitak susjednih zemalja. Pojava gospodarske bijede mogla bi izazvati nove socijalne i etničke sukobe. Atenska vlada stoga od NATO partnera izričito zahtijeva da već sada koncipiraju 'mini Marshallov plan' za Balkan - program pomoći i obnove koji bi regiju trebao stabilizirati gospodarski i politički" - piše Gerd Hoehler.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙