MADRID, 4. svibnja (Hina) - Sunčeva aktivnost bit će najveća 2000. godine. Podudarnost s informatičkim problemom je slučajna, ali je to važno jer će utjecati na računalne sustave u svemiru i na Zemlji.
MADRID, 4. svibnja (Hina) - Sunčeva aktivnost bit će najveća 2000.
godine. Podudarnost s informatičkim problemom je slučajna, ali je
to važno jer će utjecati na računalne sustave u svemiru i na Zemlji.
#L#
"Sunčeva je aktivnost oduvijek postojala, ali nas sada zabrinjava
jer sve više ovisimo o osjetljivoj tehnologiji. Sada u svemiru
imamo mnoge nove sustave koji nikada nisu bili izloženi Sunčevim
olujama u svemiru", kaže Joe Hirman iz Centra za svemirsku
meteorologiju.
Sunčeva aktivnost odvija se u ciklusu koji traje jedanaest godina.
Mjeri se od XVIII. stoljeća prema broju mrlja na Sunčevoj površini.
To su mjesta na kojima se koncentrira magnetsko polje, a vide se kao
tamne mrlje kojih može biti od samo 3,4 iz 1954. do 201,3, što je bio
njihov najveći broj u tom istom ciklusu. Faza najjače Sunčeve
aktivnosti može trajati oko četiri godine, a u jednoj od te četiri
godine doseže i vrhunac.
Minimalna aktivnost zabilježena je posljednji put 1996., a najjača
aktivnost predviđa se za ožujak 2000. Bit će to 23. po redu od prvih
opažanja.
Stručnjaci već pretpostavljaju kakve će biti njezine posljedice.
"Vjerujemo da će biti slična prethodnima, tj. mnogo jača od
prosjeka, ali ne toliko jaka kao u 'superciklusu' iz pedesetih
godina", objašnjava Hirman.
Pri izbacivanju Sunčeve koronarne mase u samo nekoliko minuta
oslobađa se više energije nego u najjačem zemljotresu na Zemlji, a
to se može vidjeti u obliku velikih plamenova na Sunčevoj površini.
Za vrijeme tih oluja Sunce izbacuje velike količine materije, mase
nekoliko puta veće od Zemljine, a teško je predvidjeti hoće li
udarni valovi biti usmjereni prema Zemlji.
Riječ je o odašiljanju čestica nabijenih velikom energijom koje
putuju gotovo brzinom svjetlosti i mogu stići do Zemlje za manje od
20 minuta. One utječu na elektroničke uređaje i na računala
satelita koji kruže oko Zemlje, a opasne su i za astronaute, osobito
ako se nalaze izvan svemirske letjelice.
Osim toga, te čestice izazivaju magnetske oluje na Zemlji.
Stručnjaci kažu da je to velik problem i s financijskog gledišta, a
proizvođači satelita ne žele o tome javno govoriti.
Predviđa se da će najjače izbacivanje koronarne mase biti u ožujku
2000. godine, piše "El pais".
(Hina) rug dgk