RAD NA HRVATSKOJ ENCIKLOPEDIJI NIJE SPORIJI OD EUROPSKOG PROSJEKA

ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Prvi svezak Hrvatske enciklopedije, koji će biti predstavljen 5. svibnja na svečanosti u zagrebačkome HNK, nastavak je petstoljetne tradicije hrvatske leksikografije, posebice bogate enciklopedističke djelatnosti koja se osobito razvila u XX. stoljeću. "Hrvatska je enciklopedija najvažniji projekt i edicija Leksikografskoga zavoda 'Miroslav Krleža", od kojih su neke na međunarodnome tržištu vrlo visoko ocijenjene", izjavio je glavni ravnatelj Zavoda akademik Dalibor Brozović.#L# Napomenuo je kako je malo poznato da je riječ "enciklopedija" prvi uporabio Zagrepčanin Pavao Skalić u svojem djelu Encyclopediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon objavljenom 1559. u Baselu. Napravio ju je po grčkome jeziku, a u klasičnom grčkom ta riječ nije postojala. "Hrvati imaju natprosječnu leksikografsku tradiciju i bogatu enciklopedističku djelatnost, što potvrđuju dosadašnja izdanja, a i projekti koji su u radu - Hrvatski bibliografski leksikon, Osmojezični rječnik, Rječnik hrvatskoga jezika, Religijski leksikon te jednosveščana Enciklopedija hrvatske likovne umjetnosti na engleskom jeziku", istaknuo je. Po Brozovićevim riječima, Hrvatska će enciklopedija biti opća i u njoj će biti 30 posto nacionalne tematike. Narodi našega formata imaju obično opće enciklopedije, a ne nacionalne i ne mogu se mjeriti s našim izdanjima. Naša su kvalitetnija i profesionalnija, ustvrdio je. Na upit je li javnost možda dugo čekala na prvi svezak Hrvatske enciklopedije, Brozović je odgovorio kako je nekoliko čimbenika moglo stvoriti takav dojam. Napomenuo je kako konačna koncepcija Hrvatske enciklopedije kao opće enciklopedije nije prihvaćena 1991. kad je reorganiziran Zavod jer se ispočetka mislilo izdavati specijalnu - nacionalnu enciklopediju. "Budući da je to vrlo zahtjevan zadatak i da treba temeljito i iscrpno obraditi sve vrste podataka o Hrvatskoj i Hrvatima svih vremena i svih područja djelatnosti, odlučili smo da Hrvatska enciklopedija bude opća s pojačanim udjelom nacionalne tematike. Procjenjivali smo tržište i zaključili kako prosječna hrvatska obitelj ili ustanova treba sve vrste podataka. U tom kontektsu nacionalna enciklopedija nikako ne bi mogla ispuniti uvjete opće enciklopedije, a opća s pojačanom nacionalnom tematikom može dobrim dijelom zadovoljiti funkciju nacionalne enciklopedije", obrazložio je. "Rad na Hrvatskoj enciklopediji nije sporiji od europskoga prosjeka", ustvrdio je dodavši kako je razlika psihološka. "Mi gradimo navike prema izdavanju enciklopedija u svijetu i onima koje su izdavane u Jugoslaviji, gdje u hrvatskoj tematici ima mnogo krivih i svijesno iskrivljenih podataka. Zato je prirodno da naša javnost željno očekuje hrvatsku enciklopediju. Razumije se da u francuskoj i engleskoj enciklopediji nije bilo mogućnosti za krivotvorenje nacionalnih podataka, a, recimo, njemačka javnost ne može biti tako zainteresirana za jedno novo izdanje Mayera ili Brockhausa na koje je već desetljećima naviknuta", rekao je. "Prvi je svezak uvijek opsežniji posao jer cio niz koncepcijskih i tehničkih pitanja treba kod prvog sveska riješiti ne samo za nj, nego za cijelu ediciju. Osim toga svi koji prave enciklopediju moraju se oslanjati na prethodna slična djela. Drugi trebaju samo ažurirati podatke. A mi moramo sve provjeravati, jer štogod se tiče Hrvatske i Hrvata u bilo kojem kontekstu podatci su dolazili iz Beča, Budimpešte, Beograda ili Rima, a ne iz Zagreba. Osim toga u međuvremenu je u Zavodu obavljena kompjutorizacija i uopće elektronizacija glavnine radnih funkcija, što danas izvanredno ubrzava radne operacije i diže razinu kvalitete, ali prvih godina je usporavalo djelatnost. Kako se to razdoblje kompjutorizacije poklopilo s prvim godinama rada na enciklopediji, tu smo činjenicu morali platiti stanovitim usporavanjem tempa. Ali kad se sve uzme u obzir, onda je zapravo čudo kako je taj posao završen za 5-6 godina", napomenuo je. Obećao je da će idući svesci, do posljednjega, jedanaesetoga, izlaziti neusporedivo brže, u prosjeku za najviše 18 mjeseci, a to je brže od europskog prosjeka. Za 15 godina izići će Hrvatska enciklopedija u cjelini, izjavio je Brozović. Napominje kako u prvome svesku nisu imali puno osjetljivih tema, ali da ih sada, u drugom svesku, čeka BiH, što je jako osjetljivo, pa onda Domovinski rat, što treba opisati na objektivnoj visini, a ujedno domoljubno, a to je najteže - ujediniti te dvije komponente. Prvi svezak Hrvatske enciklopedije sadrži članke od A do Bd, obuhvaća 7400 članaka, odnosno 80.000 redaka teksta, a tiskat će se u 10.000 primjeraka. Prva Hrvatska enciklopedija izišla je koncem 19. stoljeća u Osijeku (prvi dio 1887.; drugi dio 1890.), a izradili su je Ivan Zoch i Josip Mencin, druga Hrvatska enciklopedija počela je izlaziti u zagrebačkom HIBZ-u prije početka Drugoga svjetskoga rata, bio joj je urednik Mate Ujević, a tiskano je samo pet svezaka do slova E. Bivši zagrebački JLZ tiskao je Opću enciklopediju. Glavni urednik je bio Miroslav Krleža, a prvi je svezak tiskan 1955. (Hina) mc mc