FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LE MONDE 29.4.FINANCIJSKE KRIZE

FR-US-RU-zajmovi-Organizacije/savezi-Financijsko-poslovne usluge-Makrogospodarstvo-Tržište/cijene FR-LE MONDE 29.4.FINANCIJSKE KRIZE FRANCUSKALE MONDE29. IV. 1999.G7 i MMF predlažu rješenja za ublažavanje financijskih kriza"Svjetski financijski nered kojega smo se toliko plašili jesenas nakon devalvacije rublja i brazilske financijske bure, nije se dogodio. Iako Rusija kasni s provedbom potrebnih gospodarskih reforma, brazilska kriza nije povukla za sobom skupinu zemalja s tržištima u razvoju. Dvadeset mjeseci nakon početka azijske krize koja je izbila u Tajlandu u srpnju 1997., kretanja u zemljama pogođenim krizom daju do znanja direktoru Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Michaelu Camdessusuu, da je kriza uglavnom iza nas. Čini se da taj optimizam dijeli većina svjetskih čelnika koji su 26. i 27. IV. u Washingtonu prisutstvovali sjednici G7 i skupu MMF-a.Čelnici sada pokušavaju izvući pouke iz onoga što se dogodilo i, kako je rekao predsjednik Bill Clinton, 'djelovati kako bi se ubuduće spriječilo da nove krize poprime katastrofalne razmjere'. Azijska je kriza, prema dijagnozi koja se uglavnom odobrava u Europi i u Americi, načinila sljedeće: pokazala opake učinke preranog otvaranja gospodarstava u razvoju prema tržištima kapitala; istaknula nedostatak jasnoće nekih financijskih
FRANCUSKA LE MONDE 29. IV. 1999. G7 i MMF predlažu rješenja za ublažavanje financijskih kriza "Svjetski financijski nered kojega smo se toliko plašili jesenas nakon devalvacije rublja i brazilske financijske bure, nije se dogodio. Iako Rusija kasni s provedbom potrebnih gospodarskih reforma, brazilska kriza nije povukla za sobom skupinu zemalja s tržištima u razvoju. Dvadeset mjeseci nakon početka azijske krize koja je izbila u Tajlandu u srpnju 1997., kretanja u zemljama pogođenim krizom daju do znanja direktoru Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Michaelu Camdessusuu, da je kriza uglavnom iza nas. Čini se da taj optimizam dijeli većina svjetskih čelnika koji su 26. i 27. IV. u Washingtonu prisutstvovali sjednici G7 i skupu MMF-a. Čelnici sada pokušavaju izvući pouke iz onoga što se dogodilo i, kako je rekao predsjednik Bill Clinton, 'djelovati kako bi se ubuduće spriječilo da nove krize poprime katastrofalne razmjere'. Azijska je kriza, prema dijagnozi koja se uglavnom odobrava u Europi i u Americi, načinila sljedeće: pokazala opake učinke preranog otvaranja gospodarstava u razvoju prema tržištima kapitala; istaknula nedostatak jasnoće nekih financijskih ustanova i njihovo nedovoljno poštovanje pravila opreza; pokazala nedostatak dobrog upravljanja i razmjere korupcije u zemljama s tržištima u razvoju. U takvim su uvjetima čelnici shvatili da nekontrolirana globalizacija kojom vlada kretanje kapitala čija izuzetna hlapljivost pojačava priljepčivost, može biti kobna. Već sedam mjeseci višenacionalne ustanove i članovi G7 pokušavaju naći zajednička rješenja. Svečano nazvana 'reforma svjetskog financijskog ustroja', ta razmišljanja nisu dovela do nekog velikog napretka. No neki su pomaci načinjeni zadnjih tjedana u svezi s tim temama. Propisi hedge-fundsa (špekulacijskih fondova) koji su nailazili na suzdržanost Amerikanaca, više nisu zabranjena tema. No bolje upravljanje rizikom ne smije se ograničiti na banke i druge državne financijske ustanove. Ono se mora odnositi na financijska središta koja su oslobođena od plaćanja poreza (u mjestima koja su financijski raj), rekao je prošloga tjedna američki ministar financija Robert Rubin, smjerajući na hedge-fundse, koji 'tako izmiču državnim propisima'. Prema prosudbama UN-a, u offshore središtima pohranjeno je osam tisuća milijarda dolara. Trećina financijskog poslovanja ide preko tih 'crnih rupa' u svjetskom gospodarstvu, misli francuski ministar Dominique Strauss-Kahn. Iako se ne treba zavaravati glede mogućnosti pravnih institucija da stvarno nametnu jasna pravila offshore središtima, ipak je Forum za financijsku stabilnost, osnovan na prijedlog predsjednika Bundesbanke Hansa Tietmeyera i predvođen glavnim direktorom Banke za međunarodno poslovanje (BRI) Andrewom Crockettom, osnovao radne skupine za istraživanje tog problema. Ta jasnoća koja se općenito traži od međunarodnih financijskih ustanova (napose MMF žestoko napadaju u tom pogledu), mora se ubuduće odnositi i na privatni sektor. On ima vrlo važnu ulogu, ne samo zbog bolje prosudbe svojih rizika, već i u rješavanju kriza. G. 1990. priljev privatnog kapitala u gospodarstva u razvoju dostigao je vrhunac od 42 milijarde dolara. Sedam godina kasnije, iznosio je 320 milijuna dolara. U takvim prilikama, teret predviđanja kriza ne mogu nositi samo javne organizacije. 'Privatni vjerovnici u zemljama u razvoju ne mogu istodobno zahtijevati vrlo visoke osigurnine od rizika i nadati se da će proći bez ikakvih gubitaka ako dođe do problema', opetuje predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn. Dakle, privatni vjerovnici mogli bi biti uključeni u rješavanje krize. Tako ih je Pariški klub (koji se bavi samo javnim dugovima) u prigodi reprogramiranja duga Pakistana u veljači, pozvao da pojedinačno istraže usporedno reprogramiranje privatnog duga u obveznicama (eurobonds). Odredbe o ponovnom pregovaranju s privatnim vjerovnicima mogle bi ubuduće sustavnije biti uključene u ugovore o izdavanju obveznica, kao što su u utorak 27. IV. predlagali ministri financija G10 (G7 plus Švicarska, Belgija i Nizozemska), kako bi olakšali reprogramiranje u slučaju krize. MMF i dalje ostaje temelj tog 'novog ustroja', ali se i on mora promijeniti kako bi uspješnije uskladio svoje zadaće savjetovanja, nadzora i predviđanja kriza. U listopadu je američki Kongres napokon izglasovao povećanje njegova kapitala, dajući mu tako mogućnost da se sučeli s novim krizama. Njegovo je upravno vijeće nedavno odobrilo uvođenje novog programa preventivnih zajmova. Njima će se moći koristiti zemlje koje provode zdravu gospodarsku politiku, a kojih je financijska stabilnost ugrožena događajima izvana. Taj bi se preventivni program mogao rabiti, primjerice, za sprječavanje iznenadnih monetarnih skokova, u trenutku promjene deviznog tečaja, ili za održavanje valute koja je ugrožena zbog špekulacija. Ta bi žurna pomoć mogla dostići petsto posto ukupnog iznosa njihova udjela u MMF-u. Argentina i Čile često su isticani primjeri zemalja koje odgovaraju mjerilima za ulazak i mogle bi ju zatražiti u takvu slučaju. 'Znatan je napredak postignut na nekolikim poljima', zadovoljno su izjavili članovi G7 nakon završetka sjednice 26. IV. No čini se da još treba prevaliti velik komad puta prije nego se uvjerimo da nadziremo sve posljedice liberalizacije kretanja kapitala", iz Washingtona izvješćuje posebna izvjestiteljica lista Babette Stern.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙