FR-US-RU-zajmovi-Organizacije/savezi-Financijsko-poslovne usluge-Makrogospodarstvo-Tržište/cijene FR-LE MONDE 29.4.FINANCIJSKE KRIZE FRANCUSKALE MONDE29. IV. 1999.G7 i MMF predlažu rješenja za ublažavanje financijskih kriza"Svjetski
financijski nered kojega smo se toliko plašili jesenas nakon devalvacije rublja i brazilske financijske bure, nije se dogodio. Iako Rusija kasni s provedbom potrebnih gospodarskih reforma, brazilska kriza nije povukla za sobom skupinu zemalja s tržištima u razvoju. Dvadeset mjeseci nakon početka azijske krize koja je izbila u Tajlandu u srpnju 1997., kretanja u zemljama pogođenim krizom daju do znanja direktoru Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Michaelu Camdessusuu, da je kriza uglavnom iza nas. Čini se da taj optimizam dijeli većina svjetskih čelnika koji su 26. i 27. IV. u Washingtonu prisutstvovali sjednici G7 i skupu MMF-a.Čelnici sada pokušavaju izvući pouke iz onoga što se dogodilo i, kako je rekao predsjednik Bill Clinton, 'djelovati kako bi se ubuduće spriječilo da nove krize poprime katastrofalne razmjere'. Azijska je kriza, prema dijagnozi koja se uglavnom odobrava u Europi i u Americi, načinila sljedeće: pokazala opake učinke preranog otvaranja gospodarstava u razvoju prema tržištima kapitala; istaknula nedostatak jasnoće nekih financijskih
FRANCUSKA
LE MONDE
29. IV. 1999.
G7 i MMF predlažu rješenja za ublažavanje financijskih kriza
"Svjetski financijski nered kojega smo se toliko plašili jesenas
nakon devalvacije rublja i brazilske financijske bure, nije se
dogodio. Iako Rusija kasni s provedbom potrebnih gospodarskih
reforma, brazilska kriza nije povukla za sobom skupinu zemalja s
tržištima u razvoju. Dvadeset mjeseci nakon početka azijske krize
koja je izbila u Tajlandu u srpnju 1997., kretanja u zemljama
pogođenim krizom daju do znanja direktoru Međunarodnog monetarnog
fonda (MMF) Michaelu Camdessusuu, da je kriza uglavnom iza nas.
Čini se da taj optimizam dijeli većina svjetskih čelnika koji su 26.
i 27. IV. u Washingtonu prisutstvovali sjednici G7 i skupu MMF-a.
Čelnici sada pokušavaju izvući pouke iz onoga što se dogodilo i,
kako je rekao predsjednik Bill Clinton, 'djelovati kako bi se
ubuduće spriječilo da nove krize poprime katastrofalne razmjere'.
Azijska je kriza, prema dijagnozi koja se uglavnom odobrava u
Europi i u Americi, načinila sljedeće: pokazala opake učinke
preranog otvaranja gospodarstava u razvoju prema tržištima
kapitala; istaknula nedostatak jasnoće nekih financijskih
ustanova i njihovo nedovoljno poštovanje pravila opreza; pokazala
nedostatak dobrog upravljanja i razmjere korupcije u zemljama s
tržištima u razvoju. U takvim su uvjetima čelnici shvatili da
nekontrolirana globalizacija kojom vlada kretanje kapitala čija
izuzetna hlapljivost pojačava priljepčivost, može biti kobna.
Već sedam mjeseci višenacionalne ustanove i članovi G7 pokušavaju
naći zajednička rješenja. Svečano nazvana 'reforma svjetskog
financijskog ustroja', ta razmišljanja nisu dovela do nekog
velikog napretka. No neki su pomaci načinjeni zadnjih tjedana u
svezi s tim temama.
Propisi hedge-fundsa (špekulacijskih fondova) koji su nailazili na
suzdržanost Amerikanaca, više nisu zabranjena tema. No bolje
upravljanje rizikom ne smije se ograničiti na banke i druge državne
financijske ustanove. Ono se mora odnositi na financijska središta
koja su oslobođena od plaćanja poreza (u mjestima koja su
financijski raj), rekao je prošloga tjedna američki ministar
financija Robert Rubin, smjerajući na hedge-fundse, koji 'tako
izmiču državnim propisima'. Prema prosudbama UN-a, u offshore
središtima pohranjeno je osam tisuća milijarda dolara. Trećina
financijskog poslovanja ide preko tih 'crnih rupa' u svjetskom
gospodarstvu, misli francuski ministar Dominique Strauss-Kahn.
Iako se ne treba zavaravati glede mogućnosti pravnih institucija da
stvarno nametnu jasna pravila offshore središtima, ipak je Forum za
financijsku stabilnost, osnovan na prijedlog predsjednika
Bundesbanke Hansa Tietmeyera i predvođen glavnim direktorom Banke
za međunarodno poslovanje (BRI) Andrewom Crockettom, osnovao radne
skupine za istraživanje tog problema.
Ta jasnoća koja se općenito traži od međunarodnih financijskih
ustanova (napose MMF žestoko napadaju u tom pogledu), mora se
ubuduće odnositi i na privatni sektor. On ima vrlo važnu ulogu, ne
samo zbog bolje prosudbe svojih rizika, već i u rješavanju kriza. G.
1990. priljev privatnog kapitala u gospodarstva u razvoju dostigao
je vrhunac od 42 milijarde dolara. Sedam godina kasnije, iznosio je
320 milijuna dolara. U takvim prilikama, teret predviđanja kriza ne
mogu nositi samo javne organizacije. 'Privatni vjerovnici u
zemljama u razvoju ne mogu istodobno zahtijevati vrlo visoke
osigurnine od rizika i nadati se da će proći bez ikakvih gubitaka
ako dođe do problema', opetuje predsjednik Svjetske banke James
Wolfensohn.
Dakle, privatni vjerovnici mogli bi biti uključeni u rješavanje
krize. Tako ih je Pariški klub (koji se bavi samo javnim dugovima) u
prigodi reprogramiranja duga Pakistana u veljači, pozvao da
pojedinačno istraže usporedno reprogramiranje privatnog duga u
obveznicama (eurobonds). Odredbe o ponovnom pregovaranju s
privatnim vjerovnicima mogle bi ubuduće sustavnije biti uključene
u ugovore o izdavanju obveznica, kao što su u utorak 27. IV.
predlagali ministri financija G10 (G7 plus Švicarska, Belgija i
Nizozemska), kako bi olakšali reprogramiranje u slučaju krize.
MMF i dalje ostaje temelj tog 'novog ustroja', ali se i on mora
promijeniti kako bi uspješnije uskladio svoje zadaće savjetovanja,
nadzora i predviđanja kriza. U listopadu je američki Kongres
napokon izglasovao povećanje njegova kapitala, dajući mu tako
mogućnost da se sučeli s novim krizama. Njegovo je upravno vijeće
nedavno odobrilo uvođenje novog programa preventivnih zajmova.
Njima će se moći koristiti zemlje koje provode zdravu gospodarsku
politiku, a kojih je financijska stabilnost ugrožena događajima
izvana. Taj bi se preventivni program mogao rabiti, primjerice, za
sprječavanje iznenadnih monetarnih skokova, u trenutku promjene
deviznog tečaja, ili za održavanje valute koja je ugrožena zbog
špekulacija. Ta bi žurna pomoć mogla dostići petsto posto ukupnog
iznosa njihova udjela u MMF-u. Argentina i Čile često su isticani
primjeri zemalja koje odgovaraju mjerilima za ulazak i mogle bi ju
zatražiti u takvu slučaju.
'Znatan je napredak postignut na nekolikim poljima', zadovoljno su
izjavili članovi G7 nakon završetka sjednice 26. IV. No čini se da
još treba prevaliti velik komad puta prije nego se uvjerimo da
nadziremo sve posljedice liberalizacije kretanja kapitala", iz
Washingtona izvješćuje posebna izvjestiteljica lista Babette
Stern.