VOA 28.4.EKON.ŠTETE U HR

GLAS AMERIKE - VOA 28. IV. 1999. NATO-vi zračni udari na Jugoslaviju nisu krivi za kolaps hrvatskoga gospodarstva - razgovor s makroekonomistom Draženom Kalogjerom. Prilog Željka Matića. GA: Gospodine Kalogjera, ovih dana gotovo svakodnevno slušamo da su zračni udari na Jugoslaviju nanijeli velike gospodarske štete Hrvatskoj. Koliko su te ocjene utemeljene? DK: Prije svega, pođimo od činjenice da problemi u hrvatskom gospodarstvu nisu počeli prije mjesec dana, 23. ožujka, kada su počeli NATO-vi udari. Oni su počeli davno prije. Oni su počeli nakon stabilizacijskog programa, kada se nakon uspješno izvedenog antiinflacijskog programa nije uspjelo pokrenuti niti gospodarski rast, niti zaposlenost, niti niz drugih elemenata. Prema tome, očito je da su korijeni puno dublji, a problemi s NATO-m su za neke stvari potpuno efemerni, dakle, potpuno nevažni, a za neke druge - značajniji. Međutim, govoriti danas da je hrvatsko gospodarstvo u teškoćama radi NATO-vih udara u Srbiji, mislim da je to ipak jedna stvar koja apsolutno ne stoji. GA: Gospodine Kalogjera, uopće ta cifra - milijardu i sto milijuna dolara trebala bi Hrvatska izgubiti samo na turizmu zbog NATO-vih udara...koliko uopće Hrvatska privređuje od turizma? DK: Turizam u hrvatskom bruto društvenom proizvodu sudjeluje relativno skromno. On sudjeluje sa 6 do 7 posto. Dakle, ako je hrvatski društveni proizvod negdje 21-22 milijarde dolara, onda računajte da je to otprilike oko 2 milijarde dolara najviše. Prema tome, sada govoriti da su te štete tolike, to je vrlo problematično. Opet bi bilo nepošteno reći da su ti problemi vezani samo uz NATO-ve udare. Problemi hrvatskog turizma su postojali i prijašnjih godina i radi niza stvari, prije svega, radi nekonkurentne cijene, odnosno, turisti za ono što su plaćali nisu mogli dobiti adekvatnu uslugu. Turizam je, možda od svih djelatnosti, za vrijeme rata u Hrvatskoj najviše prepatio, jer, dok su u industriji te štete bile relativno skromne, u turizmu su znatno veće, iz tri razloga - prije svega, jer nije bilo turista; drugo, zastarjela je oprema, jer se nije ništa obnavljalo; treće - vratiti turiste nazad na ove destinacije vrlo je složeni problem. Međutim, danas vezivati te probleme uz NATO i govoriti da je NATO kriv, mislim da je pretjerivanje, koje nas bitno udaljuje od temeljnih problema hrvatskoga gospodarstva. (VOA)