ZASTUPNIČKI DOM PROTIV ODLAGALIŠTA NUKLEARNOG OTPADA NA MOSLAVAČKOJ GORI

ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Zastupnici većinske i oporbenih stranaka u Zastupničkom dom Hrvtskog državnog sabora bili su danas gotovo jednoglasni u ocjeni da treba isključiti područje Moslavačke gore kao moguće lokacije za odlagalište radioaktivnog otpada. Moslavačka gora ima vrlo kvalitetne izvore pitke vode, granit od kojega je građena nije nepropusan, ni geološko-seizmički to nije pogodna lokacija, a na njoj se nalaze i vrijedni i zaštićeni lokaliteti, objašnjenja su kojima je Janko Bobetko (HDZ) amandmanski predložio brisanje Moslavačke gore kao potencijalne lokacije iz Prijedloga prostornog uređenja Hrvatske. Potporu Bobetkovom amandmanu na današnjoj je sjednici dala većina zastupnika Zastupničkog doma. #L# Prema Prijedlogu prostornog uređenja, dvije su moguće lokacije za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada - Moslavačka i Trgovska gora. Kao jedan od argumenata za isključenje Moslavačke gore zastupnici su posjetili i na peticiju 30.000 građana toga područja. Ne veseli činjenica da se Vlada oglušila i grubo ignorirala odluke triju županijskih skupština glede Moslavine, kazala je Đurđa Adlešić (Klub HSLS-a). Većina zastupnika priklonila se brisanju Moslavačke gore, a neki su, kao Petar Žitnik (HSS) zatraživši da se briše i Trgovska gore. Bilo je i zahtjeva da se ponovi cijeli postupka izbora lokacije za odlagalište. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, zastupnik Božidar Kalmeta (Klub HDZ-a) te ministar prostornog uređenja Marko Širac drže da treba odrediti jednu lokaciju, jer radioaktivni otpad postoji, a trenutačno ga je od 50 do 60 tona smješteno samo u Zagrebu. Odbor i Kalmeta ističu da konačne rezultate istraživanja moraju ocijeniti i nezavisni stručnjaci, a da u donošenju odluke treba surađivati s lokalnim jedinicama. Zastupnici su pozdravili Vladinu namjeru da se odustane od gradnje nuklearne i termoelektrana na ugljen, a Odbor za zakonodavstvo zatražio je da se to izrijekom utvrdi i u programu. Predloženo je također da se kod energetike veća pozornost posveti malim hidroelektranama, te korištenju energije Sunca i vjetra. U raspravi je poduprto i usmjerenje ka policentričnom razvoju Hrvatske, a potrebu redefiniranja odnosa metropole i regionalnih središta posebno ističe Zlatko Kramarić (Klub LS-a). "Hrvatska si ne može dopustiti provincije", kazao je Kramarić. Upozoreno je također i na potrebu razvoja npr. pograničnih područja, otoka i sl. Zastupnici su niz zamjerki iznijeli na predviđeni smjer autoceste prema Splitu kroz BiH. Oporba, naime, drži da cestovne pravce kroz druge države treba označiti tek kao pravce od mogućeg interesa za Hrvatsku. Uz to za Zlatka Tomčića (Klub HSS) prijeporan je i kanal Dunav-Sava. Kako ocijenjuje, on je značajan u prometnom i geostrateškom smislu, ali sporan sa stajališta šumarstva i zaštite slavonskih hrastovih šuma. Zastupnici su iznijeli i niz kritika na predloženi Program prostornog uređenja Hrvatske, a nekolicina ih je zamijetila da je program više "opis lijepih želja" te su izrazili sumnju u njegovu provedbu. Damir Kajin (Klub IDS) tvrdi da je iz programa razvidna daljnja dezindustrijalizacija Hrvatske. To je, drži on, "najgore što joj se u ovoj fazi može desiti", jer bi vodilo da novog gubitka radnih mjesta. U raspravi je istaknut značaj Programa prostornog uređenja Hrvatske, upozoreno je da krive odluke mogu degradirati prostor, prirodu, životne uvjete te narušiti prirodnu ravnotežu. Stoga su Srećko Bijelić (Klub HNS/IDF) i Tomčić predložili da se predloženi Program raspravi u dva čitanja. (Hina) bm/bn sp