SVIJET U 6 SATI

ZAGREB, 28. travnja (Hina) - NEW YORK - Pripadnici jugoslavenske vojske povlače se iz razvojačenog područja Prevlake pod nadzorom UN-a čime se UNMOP-u omogućuje da nastavi svoju misiju, izjavio je u utorak u New Yorku predsjedavajući Vijeća sigurnosti UN-a, francuski veleposlanik Alain Dejammet. Doznaje se da je voditelj misije UNMOP-a, pukovnik Graeme Williams, u utorak razgovarao sa zapovjednikom jugoslavenske mornarice, viceadmiralom Milanom Zecom koji ga je izvijestio da će se pripadnici jugoslavenske vojske do kraja dana povući iz razvojačenog područja. UNMOP je kasnije potvrdio da se to i dogodilo te da će slijedom toga nastaviti nadzor i sa crnogorske strane granice, kao što su činili do 21. travnja. ZAGREB - Hrvatska je proteklih godina redovito isticala da je europska orijentacija njezin izbor, no želi li plesati zajedno sa svojim partnerima na kontinentu morat će to činiti u europskom ritmu i europskim korakom, rekli su u utorak u Zagrebu sudionici međunarodne konferencije o Europi i Hrvatskoj. Sudionici konferencije o temi "Euro, Europa i Hrvatska" u organizaciji Ureda posebnog izaslanika Europske komisije u Hrvatskoj, njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, Europskog doma i Zagrebačkog velesajma nastojali su hrvatskim gospodarstveniciam pokazati da nemaju drugog izbora nego poslovati prema europskim standardima. WASHINGTON - Zamjenik hrvatskog ministra obrane Krešimir Ćosić sastat će se u Washingtonu s dužnosnicima State Departmenta i američkog ministarstva obrane s kojima će razgovarati o kosovskoj krizi i drugim sigurnosnim pitanjima, te o nastavku vojne suradnje Hrvatske i SAD. U srijedu bi Ćosić trebao razgovarati s posebnim izaslanikom za provedbu vojnog dijela Daytonskih sporazuma, veleposlanikom Jamesom Pardewom, a posjetit će i Nacionalno obrambeno sveučilište. Za Hrvatsku su osobito zanimljiva iskustva i rad tamošnjeg Instituta za strateške studije, koja bi mogla koristiti hrvatskom Institutu za strateške studije, istraživanje i razvoj. WASHINGTON - NATO traži odgovore na pitanja kako spriječiti buduće krize nalik sadašnjoj na Kosovu i kako dugoročno riješiti status zemalja europskog jugoistoka, pri čemu jedan od odgovora nesumnjivo mora biti razvoj i jačanje preventivne diplomacije i preventivne obrane, rekao je u utorak zamjenik ministra obrane RH Krešimir Ćosić sudionicima međunarodne konferencije o "NATO-u i jugoistočnoj Europi". Završnog dana tog washingtonskog skupa Ćosić je pozvao da se u što kraćem roku - realno je očekivati na proljeće iduće godine - u Dubrovniku organizira Svjetska konferencija o preventivnoj diplomaciji i obrani. Ćosić je, zajedno s veleposlanikom u SAD Miomirom Žužulom govorio o hrvatskim pogledima na sadašnju krizu, njezine korijene i moguća rješenja. WASHINGTON - Zemljama koje su pogođene posljedicama kosovske krize i vojne akcije NATO-a usmjerene na njezino rješavanje potrebno je žurno pomoći, uz ostalo pokrivanjem vanjskog i proračunskog manjka s kojim će se neizbježno suočiti. Ovo je jedan u nizu zaključaka prihvaćenih u utorak na sastanku koji su pod predsjedanjem izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Michela Camdessusa i predsjednika Svjetske banke Jamesa Wolfensohna u Washingtonu održali predstavnici 33 države i sedam međunarodnih organizacija. Među sudionicima, kao predstavnik jedne od šest neposredno pogođenih zemalja europskoga jugoistoka bio je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb. Nakon sastanka koji je bio zatvoren za javnost objavljeno je priopćenje u kojem se navode dogovorene kratkoročne i razmatrane dugoročne mjere kojima međunarodna zajednica može odgovoriti na "humanitarne, gospodarske i financijske posljedice" kosovske krize. Svjetska banka i Europska unija zadužene su koordinirati procjene potreba i dogovarati načine pružanja pomoći. One će također supredsjedati predstojećim sastancima zemalja donatora koje trebaju preuzeti pokriće gubitaka u proračunu i vanjskoj trgovini zemalja regije. ZAGREB - Bilateralni odnosi između Hrvatske i Ruske Federacije, te stanje u regiji bile su u utorak u Zagrebu središnje teme prvog razgovora hrvatskog ministra obrane Pavla Miljavca i novog ruskog veleposlanika akreditiranog u Hrvatskoj Eduarda Kuzmine. Ruski veleposlanik istaknuo je da je to bila prilika za razgovor "o perspektivama naših odnosa i razmijenimo mišljenja o pitanjima od obostranog interesa", dok je ministar Miljevac naglasio da se razgovaralo "uglavnom o bilateralnim odnosima te da je na sastanku zaključeno da će se ovakvi kontakti intenzivirati. KISELJAK - O povratku, ustroju općinskih uprava i obnovi u utorak su u Kiseljaku razgovarali središnjobosanski župan Branko Golub, izaslanstva fojničke i kiseljačke općine, predstavnici Ureda visokoga predstavnika u BiH, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), SFOR-a i drugih međunarodnih udruga. Prošle se godine u fojničku općinu vratilo otprilike 500 Hrvata, a u Kiseljak približno 700 Bošnjaka, istaknuto je na sastanku. Vlasnicima je vraćen velik broj poslovnih prostora i "društvenih" stanova, a riješena je otprilike polovina slučajeva dvostrukog zauzimanja stanova. Također su dogovorene mjere kako bi se ubrzala provedba sporazuma o povratku, koji su fojnički i kiseljački predstavnici potpisali 12. prosinca prošle godine u Fojnici, u nazočnosti međunarodnog posrednika za Federaciju BiH i Republiku Srpsku dr. Christiana Schwartz-Schillinga. MOSTAR - Predsjednik Svjetske federacije ratnih veterana Serge Wourgaft pozvao je u utorak u Mostaru ratne veterane triju naroda u BiH - hrvatskoga, bošnjačkoga i srpskoga - na veću međusobnu suradnju kako bi pridonijeli trajnu miru u toj zemlji. "Svjetska federacija ratnih veterana nastoji pridonijeti očuvanju mira u BiH", rekao je Wourgaft na konferenciji za novinare u Mostaru. Izrazio je zabrinutost ratom u Jugoslaviji, zauzevši se za "nastavak mirovnih pregovora pod pokroviteljstvom UN-a" u prevladavanju kosovske krize. Wourgaft je, zajedno s glavnim tajnikom Svjetske federacije ratnih veterana Markom Hagmajerom u trodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini na poziv Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a Herceg-Bosne. PODGORICA - Tri snažne eksplozije začule su se iz smjera podgoričke zračne luke u utorak oko 18,30 sati, javila je agencija France Presse. Širok oblak dima zamijećen je iznad okolice zračne luke, udaljene deset km od grada, prenosi francuska novinska agencija. Zasad, međutim, nema izvješća je li riječ o novom udaru NATO zrakoplova. BEOGRAD - Zrakoplovi NATO-a noćas su pogodili vojarnu na Topčideru u neposrednoj blizi bolnice "Dragiša Mišović", javila je agencija Beta. Nekoliko snažnih detonacija, koje su se čule u središtu grada, dopirale su iz pravca Topčidera i Košutnjaka gdje se uzdiše gusti, crni dim. Zračna opasnost, osim u Beogradu, noćas je oglašena i u Novom Sadu, Kragujevcu i Čačku. Radio "Studio B" javio je kako je nešto poslije jedan sat pogođeno spremište "Jugopetrola" u Požegi. Na području između Požege i Užica kao i na širem području Beograda čulo se jako djelovanje protuzračne obrane Vojske Jugoslavije (VJ). Inače, u Beogradu je znak za zračnu opasnost dan nešto poslije jedan sat. BEOGRAD - NATO-ovi zrakoplovi u utorak su bombardirali ciljeve na jugu Srbije i na Kosovu, pri čemu je uništen most kod grada Kuršumlije, prenosi France presse pozivajući se na Tanjug. Most, koji se nalazi blizu sela Visoka (250 km južno od Beograda) pogođen je s tri rakete oko 12.15. Most je djelomično uništen u prethodnim zračnim napadima. Područje Kuršumlije, grada koji se nalazi najbliže granici s Kosovom, NATO-ovi su zrakoplovi do sada bombardirali devet puta. U utorak nešto prije podneva, zrakoplovi NATO-a gađali su i područje u kojem se nalazi grad Surdulica (jugoistok). Tanjug nije prenio podatke o mogućim ljudskim žrtvama ili materijalnoj šteti. Nekoliko napada izvedeno je i na područje oko Prištine, prenosi isti izvor, a dvije rakete pogodile su oko 10.45 Vranje, koje je od makedonske granice udaljeno otprilike 45 km i do sada je često bilo metom NATO-ovih napada. BRUXELLES - Glasnogovornik NATO-a u srijedu je priopćio kako su cilj jučerašnjih zračnih napada bile vojne barake u Surdulici, istodobno odbijajući dati bilo kakve informacije o navodnim civilnim žrtvama. Prema riječima lokalnih srpskih vlasti i stanovnika Surdulice, 16 je NATO-ovih projektila u utorak oko podneva pogodilo i 300 civilnih zgrada u tom južnom srbijanskom gradu. Srpski izvori govore i o najmanje 16 mrtvih, većinom žena i djece. MORINA - Više od 2.000 kosovskih Albanaca u utorak navečer prešlo je jugoslavensko-albanski granični prijelaz Morina, što je najveći egzodus u posljednjih nekoliko tjedana, izjavio je glasnogovornik UNHCR-a Ray Wilkinson. Većina su izbjeglog stanovništva žene i djeca, a kako kažu muškarci su nedaleko sela Mej odvojeni i odvedeni u nepoznato. Neki od prognanih izjavili su i kako su uz cestu nedaleko Meja vidjeli tijela između 100 i 200 ubijenih muškaraca. SKOPLJE - Priljev kosovskih izbjeglica u Makedoniju nastavio se i u utorak, pa je tako tijekom dana na graničnom prijelazu Blace prihvaćeno 800 izbjeglica, a isto toliko još čeka na ulaz, objavili su službeni izvori. U Makedoniji je dosad registrirano 184.000 izbjeglica s Kosova od kojih se 80.000 nalazi po logorima, 90.000 smješteno je po kućama, a gotovo 30.000 već je prebačeno u treće zemlje. TIRANA - Izbjeglice s Kosova koje su u utorak stigle na sjever Albanije svjedoče o zločinima srpskih snaga. Posljednja skupina kosovskih izbjeglica koja je jučer ušla u Albaniju, ukupno 230 osoba - pretežito djece i žena, izjavila je predstavnicima UNHCR-a u Tirani i mnogobrojnim novinarima da su dva dana zadržani u selu Duhla kod Suve Reke. Tamo su srpski vojnici silovali mlađe žene. UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan odlučio je imenovati slovačkoga ministra vanjskih poslova Eduarda Kukana jednim od dvojice UN-ovih posebnih izaslanika za Kosovo, ali će se prvo o tome posavjetovati s ruskim dužnosnicima tijekom ovoga tjedna, doznaje se u utorak iz diplomatskih izvora. Drugi izaslanik, iz jedne od zapadnih zemalja, bit će bivši austrijski kancelar Franz Vranitzky ili bivši švedski premijer Carl Bildt. Vjeruje se da će Annan i o tome prvo razgovarati s ruskim dužnosnicima. NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a izrazilo je u utorak zabrinutost zbog daljeg pogoršanja humanitarne situacije, kako na Kosovu tako i u susjednim zemljama u koje su izbjegle stotine tisuća kosovskih Albanaca. Vijeće je u potpunosti podržalo rad međunarodnih i drugih humanitarnih organizacija, a posebice Međunarodnoga Crvenog križa. Vijeće sigurnosti je na početku sjednice kojoj je predsjedavao francuski veleposlanik Alain Dejammet saslušalo najnovije izvješće tajništva UN-a o humanitarnim prilikama na Kosovu, u Albaniji i Makedoniji. Prema izvješćima UNHCR-a, nastavlja se protjerivanje albanskog stanovništva. Tako je u posljednja 24 sata u Makedoniju i Albaniju stiglo otprilike 4.000 izbjeglica. Iz Makedonije je u treće zemlje prevezeno približno 800 Albanaca a iz logora u Kukesu u južne dijelove Albanije prešlo je 4.900 izbjeglica. Nastavlja se doprema hrane, lijekova i druge potrebne opreme. NEW YORK - Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) Louise Arbour trebala bi u srijedu posjetiti Washington kako bi zatražila pomoć američke vlade u istrazi zlodjela počinjenih na Kosovu, priopćeno je u utorak iz sjedišta UN-a. Arbour bi se trebala sastati s dužnosnicima State Departmenta i Pentagona, najavio je glasnogovornik UN-a Manoel de Almeida e Silva. WASHINGTON - Prijedlog Beograda da broj svojih vojnika i policajaca na Kosovu vrati na razinu iz listopada prošle godine nije dovoljan, ocijenio je u utorak glasnogovornik State Departmenta James Rubin. Objasnio je kako su srbijanske vlasti u vrijeme dogovora Slobodana Miloševića i posebnog američkog izaslanika Richarda Holbrookea imale na Kosovu više od 10.000 vojnika i policajaca. "U Rambouilletu smo dopustili da ostane 2.500 vojnika, od toga 1.500 na granicama, i u prvoj godini 2.500 policajaca", podsjetio je Rubin. Sadašnji je zahtjev NATO-a da se povuku sve snage "odgovorne za etničko čišćenje i nasilje", što znači vojska, policija i paravojne snage. "Ako Srbi ispune zahtjeve, odnosno ako prihvate odmah povući sve snage", nastavio je Rubin, "moguće je na određeno vrijeme prekinuti bombardiranje, s tim da bismo zadržali pravo nastaviti napade ako ne provedu povlačenje". WASHINGTON - Predsjednik SAD Bill Clinton u utorak je odobrio mobilizaciju 33.000 pripadnika pričuvnoga sastava američke vojske zbog sukoba na Kosovu. Ministar obrane William Cohen tim će odobrenjem u prvom stupnju mobilizacije pozvati 2.100 rezervista i to će biti prva mobilizacija rezervista od početka kosovskoga sukoba 24. ožujka. U prvoj skupini pripadnika pričuvnoga sastava američke vojske bit će rezervisti potrebni u vezi sa slanjem dodatnih američkih zrakoplova u Europu, izjavio je dužnosnik ministarstva obrane koji je želio ostati anoniman. WASHINGTON - Američki Kongres predložio je u utorak 12,9 milijardi dolara dodatnih hitnih troškova vezanih za situaciju oko Kosova, što je dvostruko više od iznosa koji je zatražila vlada predsjednika Billa Clintona. Vlada je zatražila od Kongresa da odobri otprilike šest milijardi dolara dodatnih troškova, posebice namijenjenih za ratne operacije protiv Jugoslavije i pomoć kosovskim izbjeglicama. Nadležno povjerenstvo Predstavničkog doma iznijelo je u utorak vlastiti nacrt zakona koji predviđa 12,9 milijardi dolara troškova za kosovsku krizu do kraja fiskalne godine, odnosno 30. rujna. Nacrt predviđa 11,2 milijardi dolara za obranu, 200 milijuna dolara pomoći izbjeglicama, 100 milijuna dolara pomoći zemljama susjedima Jugoslavije i gotovo 100 milijuna dolara međunarodne pomoći. WASHINGTON - Razgovori zamjenika državne tajnice Strobea Talbota s ruskim dužnosnicima nisu donijeli značajniju promjenu gledišta Moskve o rješavanju kosovske krize, ali su omogućili da se podrobno razjasne stajališta dviju zemalja, ocijenio je u utorak glasnogovornik State Departmenta James Rubin. Talbot je o razgovorima s ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovom i posebnim ruskim izaslanikom za Kosovo Viktorom Černomirdinom u utorak izvijestio Madeleine Albright. Albright je nakon razgovora s Talbotom telefonski razgovarala sa svojim ruskim kolegom Ivanovom, obavijestio je Rubin. Talbot je iz Moskve otputovao u Berlin gdje će razgovarati s njemačkim ministrom vanjskih poslova Joschkom Fischerom, kao predsjedavajućim Vijeća EU, a zatim će otuputovati u Bruxelles gdje ga očekuje glavni tajnik NATO-a Javier Solana. Vjeruje se da će u Berlinu Talbot razgovarati i s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. BEOGRAD - Najviši časnici Vojske Jugoslavije (VJ) poručili su u utorak da će spriječiti svaki pokušaj upada stranih postrojba na teritorij SRJ i izrazili uvjerenje da će obraniti zemlju. Na svečanosti, održanoj u Beogradu, zapovjednik jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva general Spasoje Smiljanić uručio je u svojstvu izaslanika Slobodana Miloševića odličja pripadnicima tog roda vojske. On je tom prigodom istaknuo da je "agresor izgubio bitku i doživio moralni fijasko". Posebno je pohvalio pripadnike vojske koji su prvi do sada u svijetu oborili "nevidljivu letjelicu" F-117A. NIKOZIJA - Cipar je pokrenuo istragu koja bi trebala utvrditi prebacuju li članovi obitelji jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića novac u jugoslavenske banke na otoku u namjeri da se kupi oružje za Srbiju, doznaje se u utorak iz službenih izvora na ciparskom otoku. Ciparska obavještajna služba Kyp i Središnja banka zaduženi su da na američki i britanski zahtjev provjere neke informacije o navodnom transferu novca između Srbije i Cipra, precizirao je jedan neimenovani ciparski dužnosnik. LUXEMBOURG - EU razmatra mogućnost postizanja sporazuma o pridruženom članstvu s Makedonijom, priopćeno je u utorak u Luxembourgu nakon sastanka predstavnika EU i Makedonije. Europska komisija, kaže se u tekstu priopćenja, "razmotrit će hitno načine na koje bi se ojačao odnos između Makedonije i EU u smislu postizanja ugovora o pridruženom članstvu". Riječ je o sličnom prijedlogu koji je iznijet i za Albaniju na sastanku koji su predstavnici EU prije susreta s makedonskim izaslanstvom imali s albanskim sugovornicima. BEOGRAD - Predsjednik Srpskog pokreta obnove i potpredsjednik jugoslavenske vlade Vuk Drašković u utorak je ponovio kako bi bilo "logično da u eventualnim međunarodnim snagama UN-a na Kosovu sudjeluju i zemlje članice NATO-a, jer i one su članice Vijeća sigurnosti. Na konferenciji za novinare u sjedištu stranke, Drašković je rekao da je obveza SRJ prihvatiti rezoluciju Vijeća sigurnosti koje će odlučiti o tome kako će izgledati međunarodne snage na Kosovu. Na pitanje izražava li i stajalište predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, Drašković je rekao, da je Milošević "spreman i mora biti spreman prihvatiti rezoluciju Vijeća sigurnosti UN". PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine rekao je u utorak da su izjave zamjenika jugoslavenskog premijera Vuka Draškovića "prvi znak" slabosti beogradskog režima, istaknuvši da ipak treba ostati oprezan. Vedrine je u izjavi za francuski privatni radio Europe 1 istaknuo da je to "prvi znak, jer su termini koje koristi Drašković prilično jasni kada govori o savezničkom i jugoslavenskom poštivanju rezolucije Vijeća sigurnosti", no da treba biti oprezan "zbog toga što je Drašković već nekoliko puta davao izjave koje nisu bile u skladu s politikom jugoslavenskog predsjednika, čak i pošto je postao zamjenik premijera". MOSKVA - Zamjenik američke državne tajnice Strobe Talbott rekao je u utorak nakon sastanka s posebnim ruskim izaslanikom za Jugoslaviju Viktorom Černomirdinom u Moskvi da će SAD blisko surađivati s Rusijom u nastojanju rješavanja jugoslavenske krize. "Nije sporno da SAD i Rusija zajedno rade na problemu" kosovske krize, rekao je Tabott novinarima. NEW YORK - Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević spreman je na ustupke ako je na njih spreman i NATO, kako bi se pokušalo postići okončanje sukoba na Kosovu, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov za američki list "The New York Times". Rusija računa na suradnju obiju strana, ako se na nju računa kao na posrednika u traženju sporazuma za rješenje sukoba na Kosovu, rekao je Ivanov. STRASBOURG - Inicijativi da se ubrza prijem BiH u Vijeće Europe izrazili su podršku gotovo svi govornici u jučeašnjoj raspravi na zasjedanju Parlamentarne skupštine VE u Strasbourgu. Govorili su predstavnici svih političkih parlamentarnih skupina, a među njima je podršku prijemu Bosne i Hercegovine u Vijeće Europe dala i hrvatska predstavnica Zdravka Bušić, kao pripadnica skupine narodnih i demokršćanskih stranaka. GAZA - Na otvaranju presudne rasprave vodstva PLO-a o pitanju palestinske države, Jaser Arafat je u utorak ponovno naglasio pravo svoga naroda na neovisnost, ali i izjavio, s obzirom na molbu američkoga predsjednika Clintona, da bi bilo mudrije sada ne proglasiti palestinsku državu. Arafatove su riječi dosad najjači znak da će nastojati nagovoriti Palestinsko središnje vijeće, tijelo od 124 uglavnom njemu lojalna člana, da odgodi jednostranu deklaraciju o državnosti i na još godinu dana produlji mirovne pregovore s Izraelom. GAZA - Palestinske vlasti, koje su u utorak započele raspravu o proglašenju nezavisne države 4. svibnja po isteku mirovnog sporazuma s Izraelom o privremenoj autonomiji, nastavit će zasjedanje u srijedu, a čini se da je većina članova Palestinskog središnjeg vijeća sklona odgodi odluke o proglašenju do izraelskih izbora 17. svibnja. Nakon današnje rasprave, koja je trajala ukupno deset sati, Palestinsko je središnje vijeće odlučilo raspravu nastaviti u srijedu. Izraelski je premijer Benjamin Netanyahu izjavio u utorak da Palestinci odgađaju odluku o proglašenju države zbog straha od odmazde. On je doda i da Palestincima, ako 4. svibnja proglase državu s glavnim gradom u Jeruzalemu, prijeti "teška odmazda", među ostalim i anektiranjem Zapadne obale. MOSKVA - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko stigao je u utorak u dvodnevni posjet Moskvi prilikom kojeg bi trebao sudjelovati u sastavljanju sporazuma o učvršćivanju unije između Rusije i Bjelorusije. Lukašenko će se sastati s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom u srijedu. Moskva je objavila ovaj tjedan da je sastavila novu, detaljniju verziju ugovora o uniji koja bi mogla biti dovršena 1. lipnja, nakon čega bi u obje zemlje bili održani referendumi. ATENA - U eksploziji bombe u utorak navečer u luksuznom hotelu u Ateni smrtno je stradala jedna žena, a teško je ranjen muškarac, priopćila je grčka policija. Policija tvrdi da je anonimni telefonski poziv 15 minuta prije eksplozije upozorio na bombu u hotelu Intercontinental u središtu grada. Bomba je eksplodirala za vrijeme evakuacije hotela. Policija još nije ustanovila identitet stradalih. Žena je umrla na putu prema bolnici, a ozlijeđeni muškarac je u teškom stanju. Osoba koja je uputila anonimni telefonski poziv rekla je da predstavlja Revolucionarnu jezgru, ekstremno lijevu gerilsku skupinu koja je prošle godine organzirala cijeli niz bombaških napada u Ateni. (Hina) ii/kt