WASHINGTON, 28. travnja (Hina) - Zemljama koje su pogođene posljedicama kosovske krize i vojne akcije NATO-a usmjerene na njezino rješavanje potrebno je žurno pomoći, uz ostalo pokrivanjem vanjskog i proračunskog manjka s kojim će se
neizbježno suočiti.
WASHINGTON, 28. travnja (Hina) - Zemljama koje su pogođene
posljedicama kosovske krize i vojne akcije NATO-a usmjerene na
njezino rješavanje potrebno je žurno pomoći, uz ostalo pokrivanjem
vanjskog i proračunskog manjka s kojim će se neizbježno suočiti.
#L#
Ovo je jedan u nizu zaključaka prihvaćenih u utorak na sastanku koji
su pod predsjedanjem izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog
fonda (MMF) Michela Camdessusa i predsjednika Svjetske banke
Jamesa Wolfensohna u Washingtonu održali predstavnici 33 države i
sedam međunarodnih organizacija. Među sudionicima, kao
predstavnik jedne od šest neposredno pogođenih zemalja europskoga
jugoistoka bio je i guverner Hrvatske narodne banke dr. Marko
Škreb.
Nakon sastanka koji je bio zatvoren za javnost objavljeno je
priopćenje u kojem se navode dogovorene kratkoročne i razmatrane
dugoročne mjere kojima međunarodna zajednica može odgovoriti na
"humanitarne, gospodarske i financijske posljedice" kosovske
krize.
Sudionici su pozdravili odluku Pariškoga kluba o odgodi svih
dospjelih plaćanja kredita Albaniji i Makedoniji koje su zbog
zbrinjavanja oko 600 tisuća izbjeglih kosovskih Albanaca dovedene
u iznimno tešku situaciju. Zbog toga je zatražen "žurni odgovor
donatora" kako bi se ublažila humanitarna kriza. Sve zemlje u
regiji pozvane su da nastave putem gospodarskih reformi neovisno o
teškoćama u kojima su se našle.
Za najsiromašnije države u regiji osobito je značajno da im
financijska pomoć bude dodjeljivana pod povoljnim uvjetima kako ne
bi zapale u teškoće prezaduženosti. Zaključeno je da se pomoć
dodjeljuje na temelju pojedinačnih procjena potreba svake zemlje a
da donatori osiguraju međusobnu koordinaciju.
Svi sudionici sastanka suglasili su se o potrebi postizanja trajnog
mira, ali i gospodarske stabilnosti u regiji. Posebni napori bit će
potrebni za obnovu na Kosovu kako bi se izbjeglice mogli vratiti
svojim domovima. Od međunarodnih financijskih institucija traženo
je da nastave pomno pratiti potrebe i graditi strategiju
srednjoročnih i dugoročnih ciljeva za zemlje u jugoistočnoj
Europi.
Svjetska banka i Europska unija zadužene su koordinirati procjene
potreba i dogovarati načine pružanja pomoći. One će također
supredsjedati predstojećim sastancima zemalja donatora koje
trebaju preuzeti pokriće gubitaka u proračunu i vanjskoj trgovini
zemalja regije.
(Hina) fp